Katastrofalna poplava koja je početkom kolovoza zadesila Podravinu ostavila je iza sebe štetu koja se još uvijek zbraja i sanira, ali je otvorila i brojna pitanja.
Naime, prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, vodostaj Drave kod Botova na vrhuncu je bio 7. kolovoza od 12:30 do 16 sati, a iznosio je 616 centimetara. Dakle, rekord koji je 16. rujna 2014. godine iznosio 577 centimetara sada je srušen za 39 centimetara.
Vodostaj rijeke Drave počeo je rasti 6. kolovoza i tog je nedjeljnog jutra u osam sati iznosio 505 centimetara, no situacija tada za nadležne nije bila alarmantna, “očekivali su stagnaciju poslijepodne“. Otprilike dva sata kasnije Drava se izlijeva iz svog korita, zatvaraju se prometnice na području Legrada, a vodostaj je na 513 centimetara. Tog nedjeljnog prijepodneva, na terenu od načelnika Stožera civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije Ratimira Ljubića doznajemo da je Drava probila nasip na području Općine Drnje koji su djelatnici Hrvatskih voda podigli preventivno nekoliko dana ranije te da se prognozira da će Drava rasti do 600 centimetara. U 13 sati on je na 531 centimetru.
Drava probila nasip, Ljubić: Očekujemo da će vodostaj na Botovu rasti do 600 centimetara
Pred mnogobrojnim vatrogascima koji su Drnje i Botovo branili od poplava bila je duga noć, struka je prognozirala rast vodostaja na 650 centimetara, a na kritičnim točkama u Dravskoj ulici u Drnju te u romskom naselju kopali su se i postavljali nasipi kako bi se spasila imovina i ljudski životi. Zatvorena je tog poslijepodneva i prometnica između Šoderice i Botova, a u središtu Drnja postavljena je i policijska barikada te se propuštaju samo mještani i žurne službe. Vodostaj Drave bio je tada na 552 centimetra.
Jutro je pokazalo svu moć i silinu naše rijeke – Drnje se probudilo uz rekordan vodostaj rijeke Drave, on je u četiri sata iznosio 587 centimetara, a do jutra se ta brojka još i povećala. Probijen je zadnji rekord koji datira iz rujna 2014. godine kada je vodostaj dosegnuo 577 centimetara.
Poplavljena je i Šoderica, područje oko jezera, pod vodom su tog ponedjeljka bile šetnica, kamp, kao i igralište, od naleta vode urušilo se tlo, a srušena su i stabla. Scene koje zatičemo na terenu uistinu su nestvarne.
Kritično je bilo kod Gole i Gabajeve Grede, potopljene su pruga i vagoni, odnosno praonica vagona Botovo.
FOTO/VIDEO Nastavljaju se velike štete zbog poplava, potopljena pruga i vagoni kod Šoderice
Situacija eskalira do te mjere da na Gabajevu Gredu u pomoć vatrogascima i brojnim mještanima koji brane to područje stiže 150 pripadnika Hrvatske vojske. Njihovim dolaskom nastavlja se ustrajna borba protiv velikih količina vode i poplava koje su posljedica rekordnog vodostaja rijeke Drave. Prema podacima zabilježenima u 21 sat u ponedjeljak, vodostaj kod Botova iznosio je 610 centimetara.
S utorkom stiže još loših vijesti – poplavljen je Sigetec, a voda je prodrla u vikendice na Šoderici.
Dobre vijesti stigle su tek u srijedu, voda je prestala prodirati u Šodericu, a vodostaj kod Botova pao je ispod 560 centimetara.
Što nam donosi tmurna i kišovita jesen?
I dok se mještani nakon razorne poplave pitaju prijeti li im ekološka katastrofa, jer se Drava prelila i preko praonice vagona Botovo koja, iako je zatvorena pred 21 godinu, još uvijek nije sanirana jer odgovorni i nadležni već dva desetljeća međusobno prebacuju odgovornost, i dok Državni inspektorat provodi analize, postavlja se i pitanje je li se ovo moglo spriječiti i što je učinjeno nakon strahovite poplave koja je to isto područje pogodila prije devet godina. No, zakoračili smo u rujan, pred nama je jesen koja sa sobom donosi kišovita razdoblja pa se nameće i pitanje prijeti li nam opasnost od ponovnog izlijevanja Drave i poduzimaju li se kakve mjere.
Odgovore na ova pitanja potražili smo najprije u Stožeru civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije koji nas je uputio na Hrvatske vode.
Hrvatske vode oglušile su se na pitanje što je učinjeno nakon velike poplave koja se dogodila 2014.
Na odgovor nadležnog Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu čekali smo tjedan i pol, u nekoliko navrata pokušali smo kontaktirati i direktora Milana Rezu, no on se jednostavno nije javljao na mobitel.
Odgovor na konkretna pitanja što je učinjeno nakon velike poplave koja se dogodila 2014. godine, čija je bila odgovornost poduzeti mjere kako bi se spriječila ponovna katastrofa, a koja nas je nažalost ipak zadesila početkom kolovoza, je li se prekasno reagiralo, s obzirom na to da se vodeni val iz Slovenije najavljivao danima te jesu li se ova poplava i šteta mogle spriječiti, odgovor nismo dobili.
No, dobili smo objašnjenje da su “Hrvatske vode kroz višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i građevina za melioracije za razdoblje do 2030. godine obuhvatile sva područja gdje postoje ili bi se vjerojatno mogli pojaviti potencijalno značajni rizici od poplava prema kartama opasnosti od poplava i kartama rizika od poplava”.
Hrvatske vode planiraju i nominiraju projekte, trenutno žurno pripremaju dokumentaciju i jačaju nasip redovnim održavanjima
– Sukladno prethodnom spomenutom programu planirani su i nominirani projekti zaštite od štetnog djelovanja vezano uz rekonstrukciju nasipa Repaš – Botovo ukupne duljine 18 kilometara te procijenjene vrijednosti radova 100.000.000 kuna. Vezano uz područje općina Drnje i Legrad u području zaštite koja obuhvaća i jezero Šodericu planirana je izgradnja desnoobalonog nasipa Drave procijenjene vrijednost 15.000.000 kuna te projekt izgradnje desnoobalnog nasipa Botovo – Libanovec s procijenjenom vrijednosti 15.600.000 kuna – pojasnili su i zapravo samo najavili projekte koje tek planiraju.
No, kazali su eto, da već sada, kroz redovita održavanja, poduzimaju aktivnosti vezane za ojačanje nasipa u smislu izgradnje servisnih putova ili bermi kako se ne bi ponavljali događaji iz 2012., 2014,. i 2023. godine i to u području postojećeg desnoobalnog nasipa rijeke Drave izgrađenog 70-ih godina prošlog stoljeća, a koji se nalazi na području općina Hlebine i Gola.
– Aktivnosti Vodnogospodarskog odjela za Muru i gornju Dravu u ovom trenutku se odnose na žurnu pripremu dokumentacije temeljem koje će se izvesti navedeni radovi s ciljem sprječavanja procjeđivanja voda u nožici desnoobalnog nasipa rijeke Drave. Iz svega navedenog vidljivo je da će Hrvatske vode, odnosno Vodnogospodarski odjelaza Muru i gornju Dravu, u što skorijem vremenu investirati više od 150.000.000 kuna na području navedenih općina izgradnjom nasipa na rijeci Dravi – zaključili su u svom odgovoru.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
