Prijeti li Podravini ekološka katastrofa nakon nedavnih poplava koje su potopile i praonicu vagona u Botovu koja i 20 godina od zatvaranja nije sanirana te čija je to odgovornost, pitanja su koja se ovih dana postavljaju u javnosti.
Kako je prije nekoliko dana izvijestila pročelnica Službe ureda župana Melita Ivančić, Stožer civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije zatražio je hitno postupanje i inspekcijski nadzor Državnog inspektorata.
– S obzirom na to da nije izvršena sanacija “crne točke” nakon zatvaranja praonice vagona od 2002. godine, u nedavnim poplavama na tom području moguće je da je došlo do onečišćenja okoliša prelijevanjem tog sadržaja. U ovom trenutku nije poznato je li se to zaista i dogodilo – istaknula je Ivančić.
Da je inspekcijski nadzor po službenoj dužnosti vodopravne inspekcije i inspekcije zaštite okoliša na spomenutoj lokaciji u tijeku, potvrdili su nam i u Državnom inspektoratu Republike Hrvatske te napomenuli da će po okončanju nadzora izvijestiti o utvrđenim činjenicama.
HŽ Cargo i HŽ Infrastruktura: Praonica vagona nije u našoj nadležnosti
I dok se provode analize, a stanovnicima poplavljenog područja savjetuje da ne piju vodu iz bunara, postavlja se pitanje zašto praonica vagona koja je s radom prestala još 2002. godine ni 21 godinu kasnije nije sanirana. Trakavica prebacivanja odgovornosti provlači se već godinama, a za pretpostaviti je da se stvari i dalje ne bi micale s mrtve točke da se nisu dogodile poplave ovakvih strahovitih razmjera.
HŽ Infrastruktura i HŽ Cargo i dalje tvrde da praonica vagona nije u njihovoj nadležnosti.
– HŽ Infrastruktura nikada nije bila korisnik praonice, već je riječ o lokaciji koju je za svoje potrebe koristila matična tvrtka Hrvatske željeznice i koja više od dva desetljeća nije u upotrebi. Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša propisano je da troškove nastale onečišćenjem okoliša snosi onečišćivač, a isto je regulirano i Planom gospodarenja otpadom – odgovorili su nam iz HŽ Infrastrukture.
Sličan odgovor stigao nam je i iz tvrtke HŽ Cargo.
– Tvrtka HŽ Cargo nije vlasnik zemljišta niti nekretnina na predmetnoj lokaciji pa se samim time u vlasništvu HŽ Carga ne nalazi niti navedena praonica. HŽ Cargo koristi se isključivo praonicom vagona u Slavonskom Brodu, a praonica vagona u kolodvoru Botovo prestala je s radom još 2002. godine. Riječ je o lokaciji koju je za svoje potrebe upotrebljavala matična tvrtka Hrvatske željeznice i više od dva desetljeća na njoj nije opran nijedan vagon jer društva nastala podjelom imaju vlastite kapacitete na drugim lokacijama – objašnjavaju.
No, ono što tvrde u obje tvrtke jest da “društva nastala podjelom, odnosno pravni sljednici tvrtke Hrvatske željeznice, zajednički rade na implementiranju najučinkovitijeg modaliteta rješavanja problema koji bi omogućio trajnu sanaciju lokacije”.
Sabolić: Osim što su tlo i jezero natopljeni naftnim derivatima i kemikalijama, voda je sa sobom donijela i druge nečiste tvari
Na cijelu se problematiku osvrnuo i Ivan Sabolić, načelnik Općine Legrad na čijem se području nalazi praonica vagona.
– Tipično hrvatski je da jedni s drugih prebacuju odgovornost, ali treba reći da su 2002. godine Hrvatske željeznice bile Holding tako da netko od njih zasigurno jest odgovoran za nastalu situaciju. Zakon izričito govori da je odgovoran onečišćivač, a ako je on nepoznat tada je odgovoran vlasnik zemljišta. Ako se oni ne mogu dogovoriti tko je onečišćivač, smatram da daljnje korake mora poduzeti inspekcija koja mora naložiti čišćenje HŽ Cargu, a ako oni smatraju da nisu krivi, neka nalože sudsku žalbu pa će onda sud odlučiti tko je onečišćivač tog zemljišta. Ako dođe do toga, vjerujem da će netko vidjeti u kojem smjeru ide sudski postupak i da je bolje da se ne sudi nego da netko sanira tu rupu – govori Sabolić.
Komentirao je i činjenicu da su trebala proći čak dva desetljeća da se počne pričati o ovom problemu.
– To je moguće samo u zemljama koje su neuređene, koje nemaju dobre ekološke zakone i u kojima dugotrajni sudski postupci onemogućavaju da se nešto takvo rješava. Sramotno je za jednu državu koja je članica Europske unije da može bilo kome dozvoliti da se na takav način ponaša i da te firme još dan-danas tvrde da nitko nije kriv, a dobro znaju da su zajednički onečišćavale okoliš, prale vagone, stvarale profit i na kraju ostavile jednu takvu crnu točku, opasnu ne samo za našu općinu, nego za cijelu županiju, ali i cijelu Republiku Hrvatsku nizvodno od Drave – naglašava.
Osim što su tlo i jezero natopljeni naftnim derivatima i kemikalijama, voda je sa sobom donijela i druge nečiste tvari, napomenuo je Sabolić.
– Nije samo ova crna točka dovela do onečišćenja, bilo je i u Dravi raznog smeća i drveća koji su ušli u jezero zbog čega smo odmah preporučili da se nitko tamo ne kupa. Tehnička analiza koja se radi možda pokaže da je voda dobra ili vrlo dobra za kupanje, ali to neće biti stvarna analiza. Naime, treba napraviti sveobuhvatnu analizu tla i vode u jezeru i bunarima da se vidi ima li onečišćenih tvari koje mogu naštetiti čovjeku, i to ne da se osoba otruje odmah kad popije vodu, već tvari koje nakon taloženja izazivaju bolesti – ističe.
Sabolić je na kraju rekao da je Općina Legrad otvorena za suradnju s Državnim inspektoratom vezano uz analize koje je potrebno napraviti.
– Ne možemo ih tjerati na neki postupak ili ih učiti kako se to treba raditi, no ako će trebati bilo kakve podatke ili mišljenje mi smo spremni. Sve ćemo napraviti da se taj postupak ubrza – zaključio je.
Dombaj: Moramo brinuti o zdravlju mještana, usmjeravamo ih da bunare mijenjaju sustavom javne opskrbe
Iako se sama praonica vagona ne nalazi na području općine Drnje, za komentar smo upitali i načelnika Petra Dombaja.
– Što se tiče same praone i njene sanacije, odnosno problema koji se razvlači već dugi niz godina, čini mi se da od 2006. kad je država osigurala sredstva u proračunu i kad je trebalo biti sanirano, a nije, mislim da je ovo sad krajnje vrijeme da nadležne institucije utvrde tko je odgovoran – HŽ Infrastruktura ili HŽ Cargo, i da se putem nacionalnih sredstava riješi ovaj gorući problem. Iako on nije na našem području po pitanju geografskog položaja, u neposrednoj smo blizini i s obzirom na to da je prodor vode išao prema Šoderici, koja je u velikoj mjeri na području Drnja, i nas taj problem poprilično smeta i interesira, pogotovo mještane. Kao jedinica lokalne samouprave moramo prije svega brinuti o zdravlju i sigurnosti naših mještana. Upravo stoga i mi smatramo da je ovo krajnje vrijeme da se poduzme nešto i riješi ovaj problem jednom zauvijek – istaknuo je načelnik Dombaj.
Isto tako, naglasio je da nema mjesta panici, unatoč vijestima koje su se počele širiti.
– Nadležne službe, Državni inspektorat, Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije rade analize i rezultate ćemo imati vrlo brzo. Svjesni smo da je problem velik, ali opet nije ni takvih razmjera kako ga prikazuju razne informacije koje su se počele širiti društvenim mrežama – rekao je Dombaj.
Što se tiče samih mještana i jesu li zabrinuti, načelnik je napomenuo kako su još prije nekoliko godina počeli ljude polako usmjeravati da bunare mijenjaju sustavom javne opskrbe po pitanju vodoopskrbe.
– Predvidjeli smo taj problem, ali i neke druge po pitanju sve lošije kvalitete podzemnih voda koje pune naše bunare, tako da mislim da je sad krajnje vrijeme da i kroz projekt Aglomeracije svatko od mještana iskoristi za svoje kućanstvo priliku da se besplatno priključi na sustav vodoopskrbe i da barem na taj način spriječi bilo kakvu zarazu ili problem po pitanju pitke vode. Što se tiče svega ostalog, mislim da smo dosad uvijek pronalazili rješenje i tako ćemo i dalje u suradnji s Općinom Legrad i dalje brinuti da se stvarno ovo pitanje praonice vagona riješi i da možemo imati zdraviji i ljepši okoliš za život – zaključio je Dombaj.
Tekst pripremile Adela Zember Antolić i Sonja Barčanec.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
