Izložba koja je prema riječima ravnatelja Roberta Čimina najjača koju je Muzej grada Koprivnice pripremio u posljednja tri desetljeća bit će otvorena u subotu, 21. svibnja, u 20 sati u Muzeju. Pod nazivom ‘Arheologija Torčeca’, obuhvatit će izbor predmeta iz arheološke zbirke Ivana Zvijerca, poznatog arheologa amatera iz tog malog podravskog sela, a za glazbeni program pobrinut će se Lidija Bajuk.
– Tko ga ne poznaje, upoznat će ga – počinje Robert Čimin priču o Ivanu Zvijercu. – On je osoba velikog srca koja rado prihvaća i sugestije i kritike i pohvale. Takva osoba se ne rađa često i mi zaista imamo privilegij da s njim radimo, surađujemo i živimo. Nadamo se da će to biti prepoznato i prilikom posjeta ovoj izložbi.
Muzej grada Koprivnice, nastavlja Čimin, u posljednjih je nekoliko godina zasluženo stekao status jedne od značajnijih muzejskih ustanova sjeverozapadne Hrvatske, a u nacionalnim se okvirima posebno istaknuo arheologijom i arheološkim istraživanjima. Prosječno, svake se godine ovdje “ruje” tri ili četiri puta, što je iznad prosjeka za ovo područje, posebno u kontekstu izostanka većih zaštitnih iskopavanja u Podravini. Premda nas veliki infrastrukturni projekti, mogli bismo reći, “uspješno” zaobilaze, Muzej ciljanim i promišljenim arheološkim istraživanjima marljivo popunjava arheološku sliku Podravine, usprkos ograničenim materijalnim sredstvima, opisuje Čimin arheološku situaciju u Podravini.
I nije tu samo naš Muzej. Tijekom posljednjih petnaestak godina podravskim je poljima oko Torčeca i Virja rovario i zagrebački Institut za arheologiju. Većina je tih rezultata u nekom obliku već znanstveno obrađena. Muzej i Institut sada su udružili snage pri organizaciji ove subotnje izložbe i predstavit će dio rezultata arheoloških iskopavanja u okolici Torčeca, ali i predstaviti jednu bogatu obiteljsku zbirku – zbirku obitelji Zvijerac.
Ni to nije bez povoda. Naime, Ivan Zvijerac osnivač je Društva za povjesnicu i starine Torčec koje upravo ove godine navršava velik jubilej – punih dvadeset godina djelovanja (1996. – 2016). To je Društvo pokrenulo torčansku arheologiju, a ne bi bilo pogrešno reći, napominje Čimin, i podravsku arheologiju općenito. Zasluge su to Ivana Zvijerca, čovjeka koji već desetljećima sustavno obilazi, kartira i arheološki determinira prostor koprivničke Podravine, kao rijetko koji arheolog.
Zvijerac je tako identificirao više stotina lokaliteta iz razdoblja pretpovijesti, antike i Srednjeg vijeka, a svoje je rezultate mnogo puta nesebično ustupao arheolozima. Svoja saznanja nikada nije, “na podravski način”, čuvao za sebe, kaže Čimin. – Onako kako ga ja karakteriziram, on po meni nije sakupljač ili amater već arheolog bez diplome. U nekim slučajevima, on ima veća znanja od nas arheologa, pogotovo od nas mlađih koji možemo upijati ta znanja i prenositi ih sljedećim generacijama. On svakako nije onaj koji “čuva” arheologiju za sebe već radi to iz nekakvog gušta, nekakvog izlaza iz svakodnevice, i ovom ćemo mu se izložbom odužiti za 40 godina neprekidnog rada – ističe Čimin, te dodaje: – Prvenstveno je velik čovjek, a potom arheolog bez diplome!
Pedagoško-edukativnim pristupom na izložbi će biti predstavljeni brojni predmeti koje je Zvijerac prikupio radeći na šljunčarama uz rijeku Dravu: Jegeniš kod Đelekovca, Šoderica (Keter) kod Botova i Prosenice u Gabajevoj Gredi. Dio tih predmeta do sada je javnosti bio dostupan u malom izložbenom prostoru u središtu mjesta, dok se znatno veći čuvao u njegovoj obiteljskoj kući u Torčecu. Velik dio Zbirke čine metalni primjerci oružja, oruđa, konjaničke opreme, raznog pribora i uporabnih predmeta, nakita itd. iz svih povijesnih razdoblja.
Početkom 2016. godine Arheološka zbirka obitelji Zvijerac preventivno je zaštićena kao pokretno kulturno dobro Republike Hrvatske (P-5281) s 1359 izdvojenih predmeta. Tim činom Zvijerac se još jednom izdvojio u “šumi” drugih privatnih sakupljača, a sve u svrhu očuvanja cjelovitosti Zbirke i još veće dostupnosti struci, za što Čimin kaže da je zapravo nemjerljiv doprinos.
Upravo su Zvijerčevim radom i zalaganjem potaknuti prvi znanstveni terenski pregledi u okolici Torčeca krajem 90-ih, a uskoro su uslijedila iskopavanja Tajane Sekelj Ivančan na lokalitetima Gradić, Cirkvišče i Ledine (2002.). Potom su sve do 2008. godine provođena sustavna istraživanja nekolicine srednjovjekovnih lokaliteta (Prečno pole, Ledine, Blaževo pole, Pod gucak, Rudičevo), što je dovršeno 2010. godine publiciranjem opsežne monografije “Podravina u ranom srednjem vijeku” u nakladništvu Instituta za arheologiju. Treba napomenuti kako je prvo izdanje monografije bilo tiskano u neprimjereno maloj nakladi, a isključivo Zvijerčevim zalaganjem ta je “podravska Biblija” doživjela ponovno tiskanje i time postala dostupnija znanstvenoj zajednici, ističe Čimin. Hrvatsko arheološko društvo autorici je dodijelilo godišnju nagradu “Josip Brunšmid” za 2012. godinu.
http://drava-info.hr/2015/11/u-potrazi-za-skrivenim-blagom-iz-proslosti-podravine/
Zvijerac je tijekom svih tih godina surađivao s brojnim arheolozima Instituta za arheologiju za što mu je 26. siječnja 2015. godine, u sklopu Dana Instituta za arheologiju, dodijeljeno posebno priznanje za dugogodišnju suradnju, kao prvo takvo uručeno od te ustanove uopće! Njegov doprinos i vrijednost tada su i formalno prepoznati.
U međuvremenu, nastavljena su iskopavanja srednjovjekovnog groblja Cirkvišče od 2009. do 2015. godine (Siniša Krznar), 2007. godine provedeno je i iskopavanje na željeznodobnom lokalitetu Međuriče (Saša Kovačević), a u posljednje dvije godine na okolnom prostoru utire se put novim oblicima terenskih pregleda i dokumentiranja arheoloških lokaliteta putem prostorne distribucije površinskih nalaza (Andreja Kudelić), u čemu je Zvijerac i dalje nezaobilazan djelić priče.
Izložba će biti otvorena u subotu, 21. svibnja, od 20 sati u Muzeju grada Koprivnice, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja i Europske noći muzeja, a njeno će otvorenje uveličati i nastup Lidije Bajuk. Tko ne stigne tada, moći će ju razgledati tijekom čitava naredna četiri mjeseca, sve do 21. rujna.
Članak je objavljen u sklopu projekta “Koprivnica jučer, danas, sutra” koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).
