Škola na Podolicama, o čijoj gradnji građani Koprivnice već godinama slušaju, a koje još uvijek nema, primjer je nedostatka promišljanja o urbanom uređenju grada.
Istakli su to Marijan Špoljar i Antonio Grgić, kao čelnici glasne koprivničke građanske inicijative, družeći se s novinarima na mjestu gdje je planirana gradnja škole.
— Osnovno je tu pitanje postoji li u gradu konzistentna urbanistička politika i zna li se što i kako će se taj grad razvijati, kako će se iz ovih urbanističkih nebuloza koje postoje, izvući — rekao je Špoljar.
Iznimno važnom Špoljar ističe činjenicu da se o svim elementima urbanističke struke mora očitovati javnost, građani koji prostor koriste u svakodnevnom životu, a onda i struka: — Vi znate da je u ovim pretumbacijama gradske uprave praktički ukinut faktički najvažniji dio tog organizma: Urbanistički odjel. On je spojen s nekim drugim odjelima i o urbanizmu odlučuju ljudi, ali doslovno, u najdoslovnijem smislu, koji o tom urbanizmu ne znaju, neće da znaju i s druge strane slušaju struku. I tu je osnovni problem onoga što mi ističemo kao dominantnu stvar za nešto što bismo mogli nazvati urbana patologija.
A iako su nestranačka građanska incijativa, Špoljarova i Grgićeva ekipa itekako ima plan kako politički djelovati:
— Naš je cilj, kad preuzememo gradsku upravu, prva stvar koju ćemo napraviti jest raspisivanje natječaja i ponovno formiranje Ureda za urbanizam. To je osnovna jezgra bilo kojeg razvoja grada. Od čega se grad sastoji? Od građana i građevina, izgrađene arhitekture, urbanizma. Koprivnica ima status velikoga grada, a jedan je od rijetkih gradova koji nema svoj ured za urbanizam. Stoga, prvo što ćemo napraviti – dat ćemo struci da odlučuje o gradu.
Grgić je upozorio da su Podolice i Vinica dijelovi grada izolirani od gradskog središta, osobito kada kiša poplavi podvožnjak. Još jedna barijera je i vrlo prometno i opasno raskrižje, upozorio je te podsjetio i da je aktualna gradska vlast još lani u listopadu obećala da, ukoliko državna vlast ne odgovori jasno što je s programom javno-privatnog partnerstva, da će naći načina kako izgraditi tu školu.
Da je urbanistička struka imala prilike donositi odluke, do ovakve situacije ne bismo došli, smatra Grgić: — Škole u Podolicama nema, nema škole u Starigradu, nema jednosmjenske nastave, sve što nam je obećano – toga nema. Ali zato ćemo dobiti preuređenje parka koje je apsolutno nepotrebno. To je 6 milijuna kuna. To je veliki novac za koji bi se jako puno gradskih problema moglo riješiti, između ostaloga i ova prazna ledina.
Grgić je upozorio i da u uvjetima bez jednosmjenske nastave ni jedna obitelj s više od jednim djetetom si ne može organizirati život u Koprivnici. A gradski projekti se ne planiraju u skladu s demografskim kretanjima. Da ih se poštuje, tada Grad ne bi planirao gradnju megalomanske škole na Podolicama, već građevine prilagođenije projekcijama prema kojima će Koprivnica u 2030. godini brojiti od 22.000 do 28.000 stanovnika sa znatno manje razrednih odjela nego danas. Tim novim demografskim trendovima treba prilagoditi i projekt nove škole na Podolicama, koja je građanima apsolutno potrebna, zaključio je Grgić.
