Dvije buduće zvijezde Slaven Belupa, Marko Martinaga i Bruno Bogojević, pomalo su neočekivano, ali sigurni smo zasluženo, dobili minutažu u pobjedi Farmaceuta nad splitskim Hajdukom.

Marko i Bruno su Koprivničanci koji su od malih nogu u koprivničkom prvoligašu, a već nekoliko sezona kucaju na vrata i motaju se oko seniorske momčadi. Obojica su i prije prošlog vikenda upisali svoje prve, ali nikad tako važne minute kao prošle nedjelje.

Kako bi upoznali Koprivnicu s ova dva talentirana momka, odlučili smo im postaviti nekoliko kratkih pitanja.

Tko su Marko i Bruno? 

Marko: Ja sam Marko Martinaga, imam osamnaest godina, rođen sam i živim u Koprivnici. Osim svakodnevnih treninga vrijeme uglavnom provodim u školi te učeći i odmarajući.

Bruno: Ja sam Bruno Bogojević, rođen sam 29. lipnja 1998. godine u Koprivnici gdje pohađam Srednju školu.

Kako ste počeli s nogometom? 

Marko: Slaven je moj prvi klub gdje sam prošao cijelu školu nogometa. Prvi počeci bili su sa šest godina kada započeo svoju karijeru.

Bruno: Nogomet mi je od malih nogu velika strast. Ispunjava me i to je moja ljubav. Loptu sam krenuo loviti od malih nogu pa ni ne čudi da sam se odlučio baš za najvažniju sporednu stvar na svijetu.

Utakmica protiv Hajduka?

Marko: Utakmica je bila napeta do samog kraja, kao što ste mogli i vidjeti. To su čari Prve lige. Iskreno, nisam mislio da ću ući, ali kada me trener poslao na zagrijavanje gorio sam od želje za minutama. Na kraju sam i ušao, osvojili smo tri boda, sve je dobro ispalo i jako mi je drago zbog toga. Također, želio bih zahvaliti treneru Kopiću na ukazanoj prilici.

Bruno: Prvenstveno bih zahvalio treneru Željku Kopiću što mi je dao priliku da zaigram protiv Hajduka na svome stadionu i pred svojom publikom. Osjećaj je bio odličan baš zbog nabrojanih razloga, a svoj prvi nastup upisao sam ove sezone protiv Intera u Zaprešiću. Što se tiče same utakmice, naravno da je meni, kao mladom igraču, to bila velika stvar i da sam bio uzbuđen u početku. Ipak, kada sam ušao dao sam sve od sebe i nadam se da sam opravdao povjerenje trenera. Ne smijem zaboraviti dečke iz ekipe koji su mi dali veliku podršku na terenu.

Razdoblje iza vas sigurno je velik podstrek za nastavak rada. Kakvi su vam kratkoročni planovi?

Marko: Svoje prve minute dobio sam još sa šesnaest godina kada me današnji izbornik Ante Čačić uvrstio u sastav protiv Rijeke. To smatram najvećim uspjehom svoje karijere do sada i to me dodatno motiviralo da se još više trudim i radim. Isto tako djelovala je i nedjeljna utakmica na mene, želim se polako nametati treneru Kopiću, a onda i osigurati svoje mjesto u prvih 11. To je ono što želim, pogotovo zato što sam u Slavenu cijeli život, postao je dio mene i uživam davati maksimum za svoj klub.

Bruno: Prvenstveno želim završiti svoje školovanje kako bih se još više i još jače posvetio nogometu i treniranju. Naravno, teško je prognozirati što će se dešavati. Prije svega, htio bih da me zaobiđu ozljede, a tada znam da će sve biti u najboljem redu. Od malena sam u Slavenu, sve što znam sam naučio od trenera iz škole nogometa i na tome sam jako zahvalan. Imao sam sve uvjete za napredak u nogometnom smislu i nadam se da ću se dokazati i upisivati što više minuta u seniorskoj konkurenciji.

Iz odgovora se vidi da vam je nogomet najveća ljubav, može li vas se ‘uloviti’ još negdje osim na zelenom travnjaku? 

Marko: Kada ovoliko trenirate i idete u školu imate jako malo vremena za išta drugo. Završavam četvrti stupanj za komercijalista i koncentriran sam na nogomet.

Bruno: Kao što sam rekao, trenutno sam koncentriran na završavanje svojeg školovanja, to mi je najbitnije. Nogomet oduzima dosta vremena, ali ne žalim zbog toga, dapače, uživam. Kad ulovim ono malo vremena slušam muziku koja me opušta.

Mladi i talentirani nogometaši već su sada na pragu prve momčadi. Sigurno je da se svi nadamo da će prije ili poslije uloviti svoje mjesto u prvih jedanaest jer što je Slaven Belupo bez Koprivničanaca?

Podsjetimo, uz Martinagu i Bogojevića, protiv Hajduka je ušao i Vinko Međimorec koji se nakon dosta pehova polako vraća u formu. Ne smijemo zaboraviti ni druge domaće i talentirane igrače poput Kristijana Bistrovića, Robina Zanjka i Mihaela Mladena iz juniora te Zvonimira Šarliju koji je na posudbi u Solinu.

Materijala sigurno ima što potvrđuje da škola nogometa dobro radi. Mladim igračima potrebna je samo prilika i strpljenje, a sigurno je da bi oni bili veliki magnet da Koprivničanci počnu u još većem broju dolaziti na Gradski stadion.