Svečano je danas bilo u koprivničkom Domoljubu, održana je sjednica Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije kojom je obilježena 30. obljetnica naše županije.
Već smo pisali da je svečanost okupila brojne uzvanike, a stigao je i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, kao i načelnici općina i gradonačelnici te drugi pojedinci iz društvenog, kulturnog i sportskog života.
Na početku svečane sjednice okupljenima se obratio predsjednik Županijske skupštine Damir Felak koji je podsjetio kako je Koprivničko-križevačka županija uopće nastala.
– Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi i Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj koji su doneseni 29. prosinca 1992. godine formiran je današnji sustav lokalne i regionalne samouprave. Kada je prije 30 godina ustrojen sadašnji sustav regionalne i lokalne samouprave bilo je puno pitanje je li to dobro, je li prijašnji sustav bio bolji ili je bilo potrebno Hrvatsku drugačije prostorno i politički urediti. Ta pitanja su se periodički ponavljala svih ovih godina, a aktualna su i danas. Sigurno da ovaj ustroj nije savršen, ali se s vremenom pokazao kao vrlo dobar. Smatram da su županije kao regionalne jedinice poveznica između općina i gradova i Republike Hrvatske, a doprinose i ravnomjernom razvoju područja na kojem su ustrojene. Nadam se da su svi politički čimbenici proteklih godina shvatili prednosti sadašnjeg sustava i da se ne bismo više trebali iscrpljivati u raspravama oko ukidanja ili stvaranja nečeg potpuno novog. Sustav treba nadograđivati, u jednom dijelu i racionalizirati, no ne treba zaboravljati da je bit demokracije što neposrednije odlučivanje građana kroz predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave o što većem broju pitanja od interesa za te iste građane. Osnivanje Koprivničko-križevačke županije bilo je od velike koristi za sve stanovnike Podravine i Prigorja – objasnio je Felak.
Istaknuo je i da je od posljednje svečane sjednice Županijske skupštine održano pet radnih sjednica, a ukupno je odrađeno 144 točaka dnevnog reda.
– Članicama i članovima zahvaljujem na iznimno konstruktivnim raspravama koje su uvijek za cilj imale doprinos razvoju naše županije i povećanju kvalitete života naših stanovnika. Iako je povremeno bilo neslaganja, naše rasprave su bile poticajne i usmjerene unapređenju uvjeta za život u našoj županiji. Suradnja je bila na visokoj razini – kazao je Felak.
Koprivničko-križevački župan Darko Koren na početku svog obraćanja rekao je da ovu veliku obljetnicu dočekuju s ponosom i puni optimizma jer su Podravinu i Prigorje zajedničkim snagama učinili poželjnim prostorom za život.
– Već puna tri desetljeća brižno čuvamo tradiciju i bogato kulturno nasljeđe koje su nam ostavili oni prije nas, no isto tako trudimo se stvarati nove vrijednosti i gradimo bolju budućnost za mlade generacije koje tek dolaze. Ovo je prilika da se s ovog mjesta oda počast i dužno poštovanje svim našim i mojim prethodnicima i suradnicima, zaslužnim pojedincima koji su svojim radom ostavili dubok trag u životu županije, a njihov doprinos itekako cijenimo i on nikada neće biti zaboravljen – napomenuo je župan.
Naglasio je da županiju u proteklih 30 godina najbolje opisuje kontinuitet stvaranja novih vrijednosti i stabilnog napretka koji je danas vidljiv na svakom koraku.
– U tom smo razvoju svjedočili brojnim događanjima koji su bitno utjecali na političku, društvenu i gospodarsku vizuru današnje Podravine i Prigorja. Nije bilo lako nositi se s brojnim preprekama koje su zadesile naše društvo, posebno u zadnjih nekoliko godina, no nikada nas nisu napustile volja i odlučnost da stvorimo kvalitetne životne uvjete dostojne svakog stanovnika naše županije. Županija je ostvarila najznačajniji gospodarski i društveni razvoj, a upravo u ovim trenucima svjedočimo najvećem investicijskom zamahu u povijesti na ovom prostoru vrijednom više od 700 milijuna eura koji doprinosi ravnomjernom razvoju svih krajeva županije – smatra Koren.
Govori kako su promišljenim ulaganjima u brojne kapitalne projekte kreirali novu vrijednost u područjima zdravstvenog i obrazovnog sustava, prometne i komunalne infrastrukture, gospodarstva i turizma čime će se standard života stanovnika podići na još višu razinu.
Podsjetio je tako na izgradnju pet školskih sportskih dvorana u općinama, na projekt Centra kompetentnosti u području elektrotehnike i računalstva koji je priveden kraju, zatim na uspostavu javnog linijskog prijevoza, na ulaganje u zdravstveni sustav poput nabavke nove opreme i energetske obnove središnje bolničke zgrade, na velike nacionalne kapitalne investicije poput izgradnje drugog kolosijeka pruge do Mađarske. Dotaknuo se i pitanja brze ceste do Kloštra Vojakovačkog, odnosno nastavka gradnje do Koprivnice.
– Svjestan sam osjetljivosti i važnosti ovog pitanja jer dobra prometna povezanost je od najvećeg značaja za razvoj Podravine i Prigorja i zbog toga sam često na političkoj vjetrometini, no tvrdim da će se brza cesta graditi. Često puta sam prenoseći informacije preuzeo dio ili cijelu krivnju na sebe zašto to već nije započelo. To ču učiniti i opet. Prema informacijama od prije dva dana mogu reći da je usuglašen koncept novog ugovora, odnosno njegovog aneksa i da će radovi doista započeti kroz nekoliko dana. Tu sam informaciju dobio od izvođača radova i uz sve negativnosti koje je taj projekt nosio, mogu reći da sam ja osoba koja je taj projekt držala na životu do sada – tvrdi župan.
U svom je obraćanju istaknuo važnost demografske politike te Razvojnog sporazuma sjever koji donosi mnoge koristi.
– Tradicionalne vrijednosti, prirodne ljepote i kulturne znamenitosti ponos su Podravine i Prigorja, no u središtu ovog kraja oduvijek su bili marljivi ljudi velikog srca. Upravo zbog njih i onih koji dolaze razvijamo, moderniziramo i stvaramo novu županiju otvorenu prema svima i koja u bogatstvu različitosti nudi jednake mogućnosti, kako bi djeca i mladi ovdje stvarali budućnost, a oni stariji dostojanstvene životne uvjete. Vjerujem da ćemo u tome zajedno uspjeti – zaključio je Koren.
Prisutne je uime predstavnika županijskih općina i gradova pozdravio koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić rekavši kako je svaki rođendan prilika da se naprave inventure, a današnja velika obljetnica još je posebnija prilika.
– Povijest našeg kraja seže puno dalje i naravno da baštinimo puno više od 30 godina. Veliki hrvatski književnik Miroslav Krleža prije 100-tinjak godina objavio je pismo iz Koprivnice u kojem se bavi poviješću naših krajeva, piše o našim tvrđavama, ali i opisuje svoje putovanje vlakom kroz našu županiju – Sukus pisma? Provincija, jadno, sivo, blatno, čak navodi i da si ne bih poželio da boluje u koprivničkoj bolnici. Pronalazi nekoliko pohvala za Galovića i čudi se zašto nije prepoznat u ovom kraju i spominje stidljivo Dravski most u Drnju koji je prugom ulaznica i mali prozor prema razvijenom svijetu. Gruntovec, Gruntovčani, i to ne u boji; teška crno-bijela tehnika. Zašto je to pismo i danas važno? Sve su to naši korijeni i naša povijest, od toga smo nastajali. Kad bismo se danas okrenuli oko sebe shvatili bismo da je to naš Kalnik, Bilogora, Drava, Đurđevački peski koji u sebi nose težak, ali radišan i naporan rad. Kad bismo se okrenuli u prošlost, morali bismo si priznati da je upravo taj rad donio ogromne korake kojima smo kroz povijest išli naprijed i rasli. Svima nam je dovoljno da uzmemo razglednice i sličice naših općina i gradova od prije 100 godina i danas. Kad bismo na sekundu zažmirili i izvrtjeli si te sličice, koliko god nekad bili kritični sami prema sebi, bilo bi nam jasno koliko puno toga imamo i koliko toga je kod nas stvoreno. Toliko toga čime se možemo ponositi i danas biti ogledni primjer drugim sredinama i krajevima koji su na nas prije 100 godina gledali kao na usputnu stanicu. Danas tome više nije tako – poručio je.
Kao što bez zraka nema života, tako nema općina, gradova, županija i država bez ljudi, nastavio je Jakšić.
– Svaki dan vidimo i osjećamo da imamo ljude koji su spremni za raditi za ovaj kraj, oni su si i stvorili Vegetu, naivnu umjetnost i puno toga što imamo, a što je ušlo u enciklopedije. To je puno više nego Gruntovčani i Gruntovec u boji. Upravo to su naši korijeni, od njih ne treba bježati, već naći ono najbolje što nose u sebi – kazao je.
Za govornicu je potom uime svih nazočnih župana stao brodsko-posavski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija Danijel Marušić koji je svim stanovnicima naše županije čestitao kazavši kako ovdje žive dobri i vrijedni ljudi koji s velikom ljubavlju čuvaju svoju tradiciju i običaje.
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović nadovezao se pak na Jakšićevu priču o Krleži rekavši da je dojam iz oka promatrača uvijek osoban i vrlo često varljiv.
– Nitko nije preživio Krležu bez šake antidepresive, i to težačke šake. On je bio veliki čovjek i pisac koji je cijeli život patio od samoautokletve da ga nitko neće čitati. Ima jedan drugi čovjek, veliki kipar Ivan Meštrović koji u jednoj svojoj knjizi opisivao susrete sa svim i svakim koji piše o ovom kraju i kaže da je ovaj kraj poznat po odličnim zemljoradnicima i po tome se ističe od ostalih u bližoj i široj zajednici. To su oči kipara koji ima svjetsko iskustvo i kojeg treba slušati i onda iz toga izvlačiti zaključke. Blagostanje ovog kraja nije nastalo zahvaljujući samo ovoj generaciji; Podravka ovdje nije nastala slučajno, ovdje je na tome imao tko raditi i ti ljudi nisu pali s kruške, oni su ovdje živjeli i radili – pa i tom Gruntovcu koji izgleda bijedno i siromašno, ali radno – istaknuo je Milanović.
Nastavio je kako Podravinu u prošlosti nije poznavao, a u nju je počeo dolaziti u 40-im godinama života.
– Uz ovu dvoranu me vežu lijepe emocije, no pamtim i jedan događaj kada nisam bio krupna riba, imali smo sat koji nam je ograničavao vrijeme na tri minute i te tri minute sam doživljavao smrtno osobno, i danas bi ih i nije me nikada prekinuo sat, a kod drugih kao da ga nema. Izašli smo nakon toga u dvorište i zbunilo me kakva je bila refleksija prisutnih ljudi u ovom kraju. Ljudi su pričali isključivo o tome tko se pridržavao pravila i tko je poštivao zadane kriterije i okvire. To sam u tom slučaju iznimno rijetko bio ja i shvatio sam nešto što mi je došlo kao očito, ali me podsjetilo na to s kim imam posla – rekao je.
Na kraju govora okupljenima je poručio da čuvaju kajkavštinu te da na nju budu ponosni.
– Dolazeći danas u Koprivnici na ulazu u grad pred očima ugledam trafostanicu na kojoj bijelim slovima debelo i masno piše “Kaj”. Rekoh, to je to. Čuvajte kajkavštinu, koristite ju ne agresivno, već aktivno u svakodnevnom govoru, pa i službenom. U govornom jeziku kajkavski treba čuvati jer njime su govorili, pisali i bilježili mnogi. Uvijek sam volio doći ovdje jer su visokoobrazovani ljudi s kojima sam se družio u privatnom govoru ostali kajkavci. To ne dajte, ako ju ne koristite, nestat će. I to je to regionalno bogatstvo Hrvatske, male političke nacije u kojoj se riječ “Što” izražava na tri toliko različita načina – zaključio je Milanović.
Spomenimo da je na sjednici održana dodjela priznanja zaslužnim žiteljima Koprivničko-križevačke županije.
Tekst pripremili Adela Zember Antolić i Tomislav Matijašić.
Svečana sjednica Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije
Objavljuje Drava.info u Četvrtak, 13. travnja 2023.
