Većina nas, vjerujem, odahne kad ispred svoje kuće ostavi kantu ili vreću s otpadom. I kad još k tome ‘komunalci’ to i odvezu, nitko sretniji od nas. Ako smo pravilno razvrstali otpad, ili se barem trudili to učiniti, i ako redovno plaćamo obvezu odvoza i zbrinjavanja otpada, svoju smo građansku dužnost obavili. No, jeste li se zapitali gdje i kako završava taj otpad?
Evo kako to konkretno izgleda na primjeru plastike koju odlažemo u žute vreće. One – ima li nekoga da to ne zna? – služe za odlaganje plastike.
U reciklažnom dvorištu koprivničkog Komunalca u Daničićevoj ulici Poslovne zone Dravska prilična je gužva. Tamo, naime, kamioni dovoze plastični otpad prikupljen na području Grada Koprivnice i okolnih općina u kojima otpad odvozi Komunalac. Ekipu Radio Drave i Drave.info dočekao je direktor Sektora za gospodarenje otpadom Saša Grubačević. Od njega smo doznali, a i sami smo vidjeli, da zaposlenici svaku žutu vreću otvaraju i dodatno sortiraju ono što smo im poslali.
– Naši ljudi ovdje sortiraju pristigli plastični otpad na šest različitih frakcija. To onda završava kod oporabitelja na reciklaži – pojasnio je Grubačević, dodavši da je proteklih mjeseci provođena aktivna kampanja edukacije građana:
– Potrudili smo se informirati građane kako pravilno razvrstati otpad na kućnom pragu. Podijelili smo im edukativne letke, a upute mogu dodatno vidjeti i na našoj internetskoj stranici. Većina građana usvojila je pravila. Posebno to dobro rade u Drnju – kaže Grubačević.
No, sudeći prema onome što radnici povremeno nalaze, još uvijek ima i onih koji nisu u potpunosti sigurni što kamo staviti pa zaposlenici iz žutih vreća vade i ono čemu tu doista nije mjesto.
– Naši ljudi doista sortiraju sav pristigli otpad i svašta nalaze u žutim vrećama. Najgore je kad među plastikom, koja bi trebala biti čista kako bi se poslala na reciklažu, nađu ostatke hrane, higijenske uloške, kosti… Čak i svinjske glave!
Možete li zamisliti kako to izgleda kad čovjek na svom poslu, na otvorenom, na 30 stupnjeva otvori vreću s plastikom i unutra nađe nešto takvo? Osim što pogled nije nimalo lijep, a miris nimalo ugodan – ti ljudi naravno to pregrme, svatko doduše na svoj način – trebamo biti svjesni da sva ta plastika, makar odvojena u žutu vreću, više nije iskoristiva. I onda završi tamo gdje ne bi trebala pa se šire glasine kako odvajanje otpada nema smisla jer “sve na kraju završi na Piškornici”:
– Na odlagalištu komunalnog otpada na Piškornici završava samo ono što što se više ne može reciklirati. Mi se u reciklažnom dvorištu doista trudimo sortirati sve što je moguće reciklirati i poslati oporabiteljima. No, građani moraju biti svjesni da su i oni odgovorni dionici cijelog procesa – upozorio je Grubačević.
U reciklažnom dvorištu trenutno radi 13 ljudi, po petero radnika Komunalca i Dekre te troje iz javnih radova. Otpad razvrstavaju na otvorenom, ispod suncobrana, koji su im uz rukavice i kape najvažnija zaštitna sredstva rada, kaže poslovotkinja Fanika Bišćan:
– Posla ima jako puno, uvjeti su kakvi jesu, a u posljednje vrijeme u žutim vrećama je više smeća nego iskoristive plastike.
Na upit kako je raditi u reciklažnom dvorištu kažu da je i lijepo i naporno. Svi skupa se vesele novom reciklažnom dvorištu čija je gradnja u Koprivnici najavljena. Ovi će ljudi, koji sortiraju naš otpad, tako dobiti bolje uvjete rada:
– Ovdje se sve radi ručno i svaka ruka je dobrodošla. U novom pogonu vjerujem da ćemo biti zaštićeni od vremenskih uvjeta, bez obzira je li riječ o vrućini, hladnoći ili kiši, a očekujemo i traku za transport otpada – rekla je Fanika Bišćan.
No, bez obzira koliko im bilo teško, zbog onoga što nađu u otpadu ponekad i neugodno, to neće pokazati i prema građanima koji dođu u reciklažno dvorište odnose se profesionalno i ljubazno.
Za podsjetiti je samo, reciklažno dvorište je mjesto na kojemu se građani mogu besplatno riješiti reciklabilnog otpada – plastike, metala, papira, elektroničkog otpada, ambalaže od pesticida i boja i lakova. Preuzimanje takvog otpada ne naplaćuje se, no uvjet za preuzimanje je da se identificirate predočenjem osobne iskaznice.
Kako to izgleda u reciklažnom dvorištu, pogledate na fotografijama u prilogu. Ili otiđite tamo. I molim vas, svaki puta kad olako odložite otpad gdje mu nije mjesto, zamislite si kako bi vam bilo da ga kasnije morate vlastitim rukama izvaditi, svojim nosom pomirisati i odložiti na pravo mjesto.
A o utjecaju na okoliš i očuvanju prirode za generacije koje dolaze, da i ne govorim.