Ubrzo nakon početka aktualne sezone na Šoderici, kupači i stanovnici počeli su se žaliti na problem vodene ‘rese’, biljke zvane krocanj koja u velikom broju raste na dnu Podravskog mora. Kažu da je ima više nego u proteklih 20-ak godina.
Ustvrdili su to i načelnici općina na čijem se teritoriju jezero nalazi, legradski Ivan Sabolić i drnjanski Petar Dombaj. Drava.info je kod obojice ispitala što čine kako bi se Šoderica očistila od rese. A kako građani najodgovornijom drže Općinu Legrad, Drava.info je pitala načelnika Sabolića jesu li Legrađani doista odgovorni za resu:
– Mi imamo jednu vrstu moralne odgovornosti – rekao je Sabolić. – Jezero nije naša površina, no mi želimo da to jezero bude funkcionalno i da se razvija kupališni turizam. Jezero je u vlasništvu Hrvatskih voda pa njih treba pitati što planiraju kako ne bi bilo toliko rese.
Sabolić je podsjetio na to da je legradska općina još u travnju angažirala jednu, a potom i drugu tvrtku, no ni jedna nije uspjela riješiti problem. Potom je održana jedna akcija čišćenja u kojoj su sudjelovali i građani. Tako je očišćen dio Šoderice – plaže kod nekadašnjeg “Tomislava” i na Lazinama. One su spremne za kupanje. No, velik dio uvale ispred starog dućana prema Plavom labudu nisu mogli očistiti jer nema prostora za izvlačenje rese. Stoga u Legradu, kaže načelnik Sabolić, planiraju stvari u potpunosti preuzeti u svoje ruke:
– Želja nam je za sljedeću sezonu bolje se pripremiti. Kupit ćemo sami čamac i čistiti resu, kad drugi to nisu u stanju. Za ovakve “vatrogasne mjere” košnje rese trebalo bi nam oko 100 tisuća kuna.
Sabolić je svjestan toga da je jedino učinkovito rješenje izmuljivanje jezera, no njegova općina to ne može financijski pratiti. Odluče li se za model eksploatacije, potrebno je izuzetno mnogo vremena za pripremu dokumentacije. Stoga vjeruje da će redovnom košnjom jezera do sljedeće sezone uspjeti držati resu pod kontrolom.
– Nećemo se više ni na koga oslanjati već samo na vlastite mogućnosti. Vjerujem da ćemo to bolje odraditi i svaki kutak koji je pod našom ingerencijom bit će čist.
I dok pod Legrad spada onaj “turistički” dio Šoderice, Općini Drnje pripada otprilike trećina, onaj uvjetno rečeno industrijski i ribički dio obale. Drnjanski dio Šoderice nije namijenjen kupanju, no to ih nije spriječilo da kreiraju konkretne planove, doznali smo od drnjanskog načelnika Petra Dombaja:
– Mi planiramo s Nexe grupom, tvrtkom koja ima dugogodišnju koncesiju za eksploataciju materijalnih sirovina na drnjanskom dijelu Šoderice, odraditi prokop onog dijela Šoderice gdje je došlo do zamuljivanja jezera i u kojemu je puno trave i rese. Mislimo da je to jedini pravi i dugoročni način rješavanja ovog problema. Nakon pravog prokopa osamdesetih godina prošlog stoljeća Lazine su bile pravo podravsko more i to je doista pravi put za rješavanje aktualnog problema.
U Drnju žele da se ovom zahvatu što prije pristupi, no državna administracija je neumoljiva, kaže načelnik Dombaj:
– Nažalost, mi nismo u mogućnosti utjecati na zakonske odredbe pa ne možemo ubrzati proceduru. No, želja nam je da se to što prije odradi. Kako bismo sve to ubrzali, već smo bili i u Ministarstvu gospodarstva koje izdaje dozvolu za eksploatacijsko polje. Procedura je složena i duga, i da ovisi samo o nama to bismo odmah odradili. No, vjerujemo da je realno da ovaj drnjanski dio Šoderice očistimo za dvije godine.
I tako općine Legrad i Drnje, u čijoj je ingerenciji obala, žele očistiti i samo jezero. Voda i dno jezera u vlasništvu su države i njima upravljaju Hrvatske vode. Imaju li u ovoj javnoj tvrtki kakvih planova kad govorimo o izmuljivanju Šoderici i rješavanju problema rese, doznat ćemo kada nam stigne odgovor na upit koji smo im poslali.
A čini se i da amuri i tolstolobici, ribe koje se hrane podvodnim biljem, više nisu tako gladni kao nekad. Ili se naprosto moramo pomiriti s time da prirodni procesi čine svoje i da će Šoderica, bez ozbiljne intervencije, naprosto postati bara. Želimo li to? I može li državni aparat bržom intervencijom to spriječiti? Čini se da ćemo tek vidjeti.
