Petak, 27. siječnja 2023.

Županijska Školska shema spaja škole i lokalne OPG-ove, Levak-Miklošić: Projekt je kvalitetan, a učenici dobivaju svoj zdravi obrok

Učenici osnovnih i srednjih škola s područja Koprivničko-križevačke županije i ove godine mogu uživati u voću i povrću te u mliječnim proizvodima koje dobivaju u sklopu projekta Školska shema.

Riječ je o projektu koji se provodi na razini cijele Europske unije, a kojim se promovira dio javnozdravstvene politike Europske unije.

Ana Mušlek, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine u Koprivničko-križevačkoj županiji, naglasila je da kao uvjet za sudjelovanje u programu svaka država prije početka, a zatim svakih šest godina, na nacionalnoj ili regionalnoj razini izrađuje vlastitu strategiju za njegovu provedbu.

– Tako je naše Ministarstvo poljoprivrede izradilo strategiju za provedbu Školske sheme voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda od školske godine 2017./2018. pa do 2022./2023. koja je sad aktualna, temeljem koje je i Hrvatska uključena u program. Sam program je namijenjen poboljšanju distribucije poljoprivrednih proizvoda i poboljšavanju prehrambenih navika djece, a usmjeren je na djecu koja pohađaju osnovnoškolske odnosno srednjoškolske obrazovne ustanove u državama članicama Europske unije – kazala je Mušlek.

Dodala je kako program ima više ciljeva, među kojima je povećanje unosa svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda.

Snimio Tomislav Matijašić.

– Cilj je ujedno i smanjenje unosa hrane s visokim sadržajem masti, šećera i soli u svakodnevnoj prehrani učenika, zatim podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda te svakako edukacija učenika u cilju smanjenja otpada od hrane. Ovaj projekt kompatibilan je sa županijskim projektom Pametan obrok za pametnu djecu – dodala je.

>> FOTO Županija i Podravka školarcima osiguravaju zdravu prehranu; Rakuša: Tanjuri se u kuhinju vraćaju prazni

Pročelnica je naglasila kako je vrijednost ovogodišnjeg projekta za voće i povrće više od 303.000 kuna bez PDV-a i odnosi se na 7.390 učenika, a za mlijeko i mliječne proizvode iznosi više od 126.000 kuna bez PDV-a i odnosi se na 3.659 učenika. Naglasila je kako je voće i povrće namijenjeno učenicima u osnovnim i srednjim školama, a mlijeko i mliječni proizvodi učenicima od prvog do osmog razreda osnovnih škola.

Sam projekt provodi se od školske godine 2017./2018. i te su prve godine škole direktno prijavljivale projekt svaka zasebno.

– Već od školske godine 2018./2019. pa sve do danas prijave idu putem osnivača, bili to gradovi ili županija. Na taj način škole su se administrativno rasteretile, proces se pojednostavio te se proširila lista prihvatljivih proizvoda. U projekt smo uključili sve škole kojima smo osnivači. Projekt Školska shema provodi se tako u 18 osnovnih i osam srednjih škola te u Učeničkom domu Križevci – dodala je.

Mušlek je naglasila kako istovremeno kad se raspisuje javni poziv za iskaz interesa za sudjelovanje u projektu za osnivače, raspisuje se i za dobavljače koji traje tijekom cijele godine.

– Taj popis dobavljača redovito se ažurira na mjesečnoj razini. Na popisu za mlijeko i mliječne proizvode za područje naše županije imamo dva velika hrvatska proizvođača – Vindiju i Dukat, dok na popisu za voće i povrće imamo sedam proizvođača, od kojih su samo dva s područja naše županije. Sukladnom tom podatku procijenila bih da je interes mali, a vjerojatno su razlog tome kriteriji vrednovanja koje OPG mora zadovoljiti u samom procesu prijave. Također i škole kod odabira dobavljača ne mogu direktno odabrati dobavljača s područja naše županije, već ispunjavaju jedan obrazac koji rangira dobavljače i dešava se da prolaze oni koji nisu naši lokalni, već zapravo samo zaduženi za područje naše županije zbog čega smo mi kao osnivač malo nezadovoljni – zaključila je.

Jedan od proizvođača koji sudjeluju u projektu je i Obrt za proizvodnju, trgovinu, preradu i usluge Jara koji djeluje u Novigradu Podravskom Davora Miklošića.

Foto: Marko Horvat / NEXUS produkcija

Sandra Levak-Miklošić iz Obrta Jara kazala je kako oni djeluju više od 20 godina, a bave se prvenstveno voćarstvom.

– Proizvodimo na nekih 10-ak hektara, a glavna nam je proizvodnja jabuka, no uzgajamo i trešnju, breskvu, nektarinu, višnju, imamo mali ekološki nasad ljeska. S obzirom na to da imamo nešto raspoloživog zemljišta, tamo još proizvodimo nešto malo od povrtnih kultura koje plasiramo uz naše primarne proizvode – kazala je Levak-Miklošić.

Dodala je kako uz svježe voće rade i preradu pa tako proizvode hladno prešane sokove, a imaju i voćni ocat od jabuka i hladno prešano ulje od suncokreta i lješnjaka. U svom obrtu imaju sedmero zaposlenih.

– Naši voćnjaci su većinom opremljeni navodnjavanjem i protugradnim mrežama. Kada smo ih sadili prije više od 20 godina, tada su bili nešto najmodernije u voćarskoj proizvodnji. Kad govorimo o proizvodnji i voćarenju nekad i danas, ne sjećamo se onog vremena kad se prodavalo za keš, bez računa i bez ikakvih plaćanja poreza i ostalih davanja. Otkako smo počeli raditi djelujemo na takav način. Ono što je možda malo drugačije, sve više se robe prodaje putem trgovačkih lanaca. Trgovački lanci uglavnom postavljaju uvjete, no nadamo se da će se to ipak promijeniti kada se proizvođači ozbiljnije udruže. To smo mogli sve vidjeti u razvijenim zemljama u našem okruženju – istaknula je.

Levak-Miklošić je naglasila da u projektu Školska shema sudjeluju od njegove druge godine.

– Projektu je cilj osigurati učenicima jedan zdravi svježi obrok voća ili povrća tjedno u školama. Prvo su u projekt bili uključeni učenici nižih razreda osnovnih škola, onda se to proširilo na cijele osnovne škole pa i na srednje škole. Pri osiguravanju jednog zdravog obroka vodilo se računa da se zadovolji politika kratkih dobavnih lanaca. Prednost kod izbora dobavljača svakako bi trebali imati proizvođači koji su bliži školama. Kada smo krenuli u shemu, bili smo jedini dobavljač iz naše županije na listi prihvatljivih dobavljača i pritom smo bili i jedini proizvođač. Ono što je bilo jako dobro je to što su u tom trenutku prepoznali i ravnatelji škola i političko vodstvo Županije koji su nas podržali da budemo jedni od dobavljača – rekla je.

Levak-Miklošić objasnila je i sam proces ulaska u projekt.

– Svake godine, krajem školske godine Ministarstvo, odnosno Agencija za plaćanja u poljoprivredi raspisuje natječaj. Najprije za osnivače škola koji su zainteresirani da njihove škole sudjeluju u projektu, tada naravno i za one koji su zainteresiranu da budu dobavljači. Nakon toga Agencija objavljuje listu jednih i drugih te listu prihvatljivih proizvoda i maksimalne prihvatljive cijene te se na temelju toga dalje ide u posao – kazala je.

Naglasila je kako je njihov posao, kada sklope ugovore sa školama, osigurati određenu vrstu proizvoda koje škole odaberu za svoje učenike i prema određenom rasporedu, prema njihovim potrebama i željama dostaviti ih u škole.

– Dakle, riječ je od 100 do 200 grama voća ili povrća po učeniku, opet ovisi o tome što su škole odabrale ili 200 mililitara soka koji isto škole mogu odabrati. Dostavljamo odabrano i u matične i u područne škole. Cilj je da svako dijete dobije takav obrok mimo školske kuhinje. To zahtijeva dodatni angažman zaposlenih u školama, i kuharica koje pripremaju i rade na podjeli tih obroka, ali i učiteljica koje često nose svojim učenicima razno voće – istaknula je.

Levak-Miklošić istaknula je kako je teško govoriti o količinama koje plasiraju jer to ovisi o tome koliko učenika ili koliko obroka u datom trenutku sudjeluje u Školskoj shemi.

– Ono što je jako dobro je da sve škole u našoj županiji sudjeluju u tome. Dakle treba zadovoljiti dostavu za sve učenike, ali mi ne dostavljamo za sve učenike ovog trenutka. Osim naših, dostavljamo i proizvode naših kolega, tako da u naše škole dostavljamo jabuke, kruške, nektarine, breskve, mandarine, stolno grožđe, trešnje, jagode, a isto tako smo ponudili i rajčicu i mrkvu, međutim to vrlo rijetko uzimaju u škole i hladnoprešane sokove koji su naši proizvodi – dodala je.

Školska shema se promijenila od prošle školske godine, naglašava Levak-Miklošić te dodaje da prije kada su sklapali ugovore, ugovor se sklapao na cijelu školsku godinu.

– Znali smo da tijekom godine u škole moramo dostaviti do 35 dostava. Od prošle godine situacija se znatno promijenila, i inače se Školska shema prilagođava i mijenja. Tako prošle i ove godine imamo obavezu dostaviti od 12 do 24 dostave Školske sheme. Kad potpišemo ugovor sa školama dogovorimo koje je to voće i povrće te koji su to sokovi koje oni žele i s njima dogovaramo kada žele da se to dostavi. Robu uvijek moramo pripremiti jer je riječ o Europskom projektu gdje sve mora štimati na gram i na lipu. Kad pripremimo robu koju svaki tjedan vozimo u škole, tada počinje dostava. U školama nam ovjere otpremnice i kada prođe mjesec izdaju se računi i to se plaća – objasnila je proces.

Levak-Miklošić istaknula je kako je Obrt Jara do prije dvije godine dostavljao u većinu podravsko-prigorskih škola. Međutim došlo je do promjena u bodovanju dobavljača te između ostaloga i udaljenost između skladišta i škole. Tako da jedan kolega iz Zagrebačke županije ima manje kilometara do škola na križevačkom području tako da je on po tome bio prije na listi i dobio je taj posao. Trenutno smo dobavljači za većinu škola na području koprivničke i đurđevačke Podravine – dodala je.

Levak-Miklošić pohvalila je projekt te istaknula zadovoljstvo istim jer je riječ o kvalitetnom načinu da dobro plasiraju vlastitu proizvodnju i proizvode njihovih kolega.

– Neke proizvode koje mi nemamo u dovoljnim količinama imaju ih kolege koje proizvode ovdje, a mandarine primjerice dobavljamo od kolega koji danas mandarinu ubere, navečer ju spakiraju u kamion, mi ju sutra ujutro pokupimo u Zagrebu, složimo ju za svaku školu i preksutra ona ide prema školama. Kvalitetan način za plasman svojih proizvoda – objasnila je.

Dodala je kako je projekt dobro zamišljen te u njemu prednost imaju lokalni proizvođači.

– Međutim s vremenom se situacija promijenila i značajno su se promijenili postulati projekta. Tada nam je voditeljica u Zagrebu rekla da kratki dobavni lanci i sudjelovanje lokalnih proizvođača nije prioritet što je velika šteta, jer osim što se plasira svježi lokalni proizvod učenicima na stolove, s druge strane ti učenici imaju priliku dolaziti u voćnjake i nasade gdje mogu upoznati kako to izgleda na licu mjesta kad se proizvodi ono što oni jedu. Ako nije više prioritet da u tome sudjeluju lokalni proizvođači i dobavljači, onda mislim da se na neki način gubi i ovaj dio edukacija kako nastaje proizvod koji dolazi na tanjur – naglasila je.

Levak-Miklošić istaknula je i zadovoljstvo suradnjom sa Županijom.

– Kao prvo, zadovoljni smo jer postoji politička odluka da sve ono što učenici mogu dobiti besplatno da se u to ide. Školska shema bio je dodatni posao i angažman za zaposlene u školama. Njih se trebalo pridobiti da u tome sudjeluju jer su ljudi dobili dodatan posao za koji nisu plaćeni. S druge strane, učenici su dobili zdrave obroke što je jako dobro – rekla je.

Dodala je kako Županija itekako pokriva male proizvođače i kroz potpore male vrijednosti i kroz mogućnosti u ovom projektu.

– Spomenula sam da su prije dvije godine nastale vrlo velike promjene kod izbora dobavljača, tada je župan napisao pismo Agenciji i ministrici u kojem je spomenuo da ako nemaju mogućnosti lokalni dobavljači dobavljati Školsku shemu da Županija u tome neće sudjelovati. To je izrazito velika poruka i potpora lokalnim dobavljačima da u tom sudjeluju – istaknula je Levak-Miklošić

Na kraju je kazala kako se nada da će sudjelovati i u budućnosti u ovom projektu.

– S druge strane to nije jednostavan projekt. Morali smo zadovoljiti dosta kriterija te se razvijati i rasti da bismo mogli uopće sudjelovati u projektu. Da bi se sudjelovalo u projektu treba se zadovoljiti jako puno kriterija. Prihvatili smo taj izazov, radili smo ga, radimo ga i želimo ga raditi i u budućnosti. Osim toga, vjerujem da su primijetili i naši korisnici da nikad nismo u škole donijeli nešto što ne bi jela i naša djeca. Uvijek postoji mogućnost da neka voćka promakne koja je natučena ili ima neki drugi nedostatak, ali to nikad nije pravilo i to nikad nije namjerno i vjerujem da je svako dijete uvijek dobilo svoj voćni obrok – zaključila je.

Tekst pripremili Adela Zember Antolić i Valentino Štefanek.

Ovaj programski sadržaj proizveden je u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom.