Kada ste zadnji put promatrali noćno nebo i jeste li pritom uopće mogli vidjeti baš sve zvijezde i prekrasnu Mliječnu stazu?
I sami se usudimo priznati kako poglede prema noćnom beskraju upućujemo sve rjeđe, što zbog nedostatka vremena, a što zbog svjetlosnog onečišćenja, značajnog problema s kojim se susreće čitava zajednica.
No, što je svjetlosno onečišćenje? Željko Andreić, predsjednik Hrvatskog astronomskog saveza i dugogodišnji popularizator znanosti, rekao nam je kako je svjetlosno onečišćenje zapravo umjetno svjetlo koje sami proizvodimo, a koje odlazi tamo gdje ne treba.
– Primjer, kad želimo osvijetliti stazu u parku, stavit ćemo lampu, a pola svjetla raspršit će se na livadu, drveće i nebo. Sav raspršeni dio zapravo se smatra svjetlosnim onečišćenjem. Trenutno ga vidimo kao žuto svjetlo, odnosno žutu svjetlinu neba s obzirom na to da koristimo žute lampe, no ono će nakon uvođenja LED tehnologije postati plavičastije – objasnio je.
>> FOTO Naš grad bio je domaćin susreta astronomskih društava, obilježile ga brojne aktivnosti
Spomenimo i da je Andreić u sklopu Sedmog susreta astronomskih društava Hrvatske u Knjižnici i čitaonici Fran Galović održao predavanje naziva “Svjetlosno onečišćenje i opažanje golim okom”. Kako je kazao, riječ je samo o potrebnom uvodu kako bi ljudi shvatili zašto noću više ne vide zvijezde, a još manje Mliječnu stazu.
– Sjećam se djetinjstva, bilo je potrebno izaći na kućni prag, zatvoriti vrata i pred sobom ste imali prirodni mrak s nebom punim zvijezda i Mliječnom stazom. Tako je bilo u ruralnim sredinama, ali i u središtu Zagreba. Toga više nema, danas se smatra da čak tri četvrtine ljudi nikad nije vidjelo pravo prirodno zvjezdano nebo – istaknuo je Andreić.
Svjetlosno onečišćenje problem je i u Koprivnici
Da je svjetlosno onečišćenje problem i u Koprivnici potvrdio nam je pak Marko Vargović, predsjednik Astronomskog društva Koprivnica, istaknuvši kako je Koprivnica manji grad, no onečišćenje je podosta izraženo. Upravo se iz tog razloga članovi društva ne mogu u potpunosti baviti svojom temeljnom aktivnosti, promatranjem čistog noćnog neba.
– U samom gradu imamo tek nekoliko lokacija na kojima možemo vršiti promatranja, a za bolja promatranja odlazimo izvan grada, obično u Jagnjedovec gdje je onečišćenje manje. U gradu promatranja vršimo na sajmištu zbog same pozicije, ali i zbog nešto manjeg onečišćenja. Prije pandemije koronavirusa najveća su promatranja obavljana upravo tamo gdje je dolazilo i puno ljudi. Drugo mjesto koje smo koristili, a koje nije dobro, bilo je središte grada, no čisto zbog toga jer je središte grada prometno pa su ljudi koji ne poznaju astronomiju zainteresirano stali i pogledali, no tada smo promatrali samo Mjesec kojemu svjetlosno onečišćenje ne smeta. Kada govorimo o zvijezdama koje su manje sjajne, one se ne mogu vidjeti iz grada – poručio je.
Kada je pak riječ o budućnosti, Vargović je mišljenja kako će već narušena situacija u Koprivnici postati još nepovoljnija.
– Samim razvojem tehnologije i dodatnim osvjetljavanjem će se onečišćenje povećati, no moram pohvaliti Grad koji je na nekim lokacijama uveo uličnu rasvjetu koja pruža uži snop čime je onečišćenje malo smanjeno. Trebali bismo koristiti bolje žarulje koje bi manje usmjeravale svjetlost na sve strane, samim time ćemo imati dovoljno svjetlosti za ono što nama treba, a pritom nećemo onečišćavati svih 360 stupnjeva, već recimo od 90 do 120 – naglasio je.
Gorućim problemom bavio se i koprivnički gimnazijalac, proveo je istraživanje
Spomenimo da se ovim problemom u školskoj godini 2016./2107. bavio Leon Bedeković Arnaut, sada već bivši učenik Gimnazije Fran Galović, koji je pod mentorstvom Vargovića u školskom radu određivao količinu svjetlosnog onečišćenja u Koprivnici, a s ciljem pomoći Astronomskom društvu Koprivnica da pronađe mjesto za promatranje noćnog neba. Svjetlosno onečišćenje mjerio je pomoću uređaja SQM-L, odnosno Sky Quality Metera.
Kako je to opisao u svom radu, korištenje uređaja vrlo je jednostavno zato što mjeri samo svjetlosno onečišćenje i temperaturu zraka. Intenzitet svjetlosti uređaj izražava u mjernoj jedinici mag/arcs, a koja nam pak pokazuje koliko bi na površini neba od jedne kvadrirane lučne sekunde određena zvijezda trebala biti sjajna da bude jednaka intenzitetu svjetlosti izmjerene za određeni dio neba. Koristio je pritom i spravu podijeljenu na dva dijela; prvi je činila drvena ploča koja je imala 18 rupa, a koje su predstavljale azimut od 360 stupnjeva. Drugi dio sprave sastojao se od ploče koja je izgledala kao četvrtina kruga na kojoj su bile izbušene rupe na 0, 20, 40 i 60 stupnjeva pomoću kojih je mjerio onečišćenje na što većem dijelu neba i odredio na kojem je točno dijelu onečišćenje mjereno.
Dodajmo i da je Leon mjerenje proveo na čak 14 lokacija u gradu – kod Osnovne škole Braća Radić, Osnovne škole Đuro Ester, Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Podravsko sunce i Gimnazije Fran Galović, u Ulici Donji Banovec, Crnogorskoj ulici i Cvjetnoj ulici, na Zrinskom trgu i Trgu kralja Zvonimira te kod Gradskog groblja Pri Sv. Duhu, na kampusu, Danici, autobusnom kolodvoru i gradskim bedemima.
Rezultati su pokazali da je najveće svjetlosno onečišćenje imao Trg kralja Zvonimira gdje je bila postavljena neekološka javna rasvjeta što je uvelike utjecalo na mjerenje, odnosno svjetlosno onečišćenje. Cijelo dječje igralište, na kojem je napravio mjerenje, bilo je osvijetljeno takvim tipom rasvjete, dodao je u svom radu Leon. Najmanje svjetlosno onečišćenje izmjerio je u Cvjetnoj ulici, odnosno na rubnom dijelu grada. Prema dobivenim podacima zaključio je kako je Koprivnica dosta svjetlosno onečišćena za tako malen grad.
Svjetlosno onečišćenje utječe na život životinjskih vrsta, ali i na zdravlje ljudi
Svjetlosno onečišćenje utječe i na život brojnih životinjskih vrsta, posebice noćnih grabežljivaca, naglasio je Andreić.
– Puno se istraživanja radi u zadnjih 10-ak godina, no ne zna se još jako puno toga. Znamo da onečišćenje šteti nekim vrstama ptica i pogubno je za puno vrsta kukaca. Problem je da su te vrste noćni oprašivači pa je posredna šteta i za poljoprivredu. Nekim životinjama ne smeta, no recimo sovama i sličnim noćnim lovcima smeta jer oni postanu vidljivi, dobar noćni vid im više nije prednost već mana jer ih svjetlost oslijepi – objasnio je.
No, svjetlosno onečišćenje utječe i na zdravlje ljudi.
– Ženama kada spavaju šteti svjetlo, postoji i preporuka da bi one trebale spavati u potpunom mraku. Izgleda da su muškarci malo otporniji, no riječ je o stvarima koje je jako teško dokazati. Svjetlosno onečišćenje, slabo radioaktivno zračenje i elektromagnetska zračenja su slabašna i mogu djelovati 10, 20 ili 50-ak godina bez da se primijeti njihov utjecaj. Istovremeno kroz hranu i zrak svakodnevno unosimo otrove u malim količinama. Stoga, kad se rade analize, teško je raspetljati što ljudima točno kvari zdravlje – spomenuo je Andreić.
Naravno, svjetlosno onečišćenje moguće je smanjiti, odnosno zadržati na trenutnim (ne)povoljnim razinama.
– Generalno gledano, sva naša mjesta i gradovi su previše osvijetljeni. Problem je što stavljamo prejake žarulje, vidim da se nešto radi i kod vas na Zrinskom trgu, možda je vrijeme da se sad reagira. Pretpostavljam da će se postaviti LED rasvjeta, no treba postaviti onu slabijeg intenziteta. Ako žutu žarulju od 100 watta zamijenite sa 100-wattnim LED-om, imate četiri puta više svjetla. Treba smanjiti jačinu i smanjit ćete onečišćenje. Počeli smo osvjetljavati i ceste između naselja, to je prije 30 ili 40 godina imalo smisla jer su ljudi noću išli pješke s posla ili na posao i ceste su bile pune pješaka i biciklista. Svi se danas noću vozimo autom, niti na periferiji Zagreba više nema pješaka i biciklista, ceste su svugdje puste. Više nema smisla osvjetljavati cijelu cestu gdje nema ničega, tu se može uštedjeti. Novac za javnu rasvjetu raste, a to sve ide iz proračuna lokalne zajednice – možemo uštedjeti novac na svjetlu i usmjeriti ga tamo gdje više treba – zaključio je Andreić.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
