Predstavljen je Plan razvoja Koprivničko-križevačke županije do 2027. godine.
Kako je to na jučerašnjoj sjednici Županijske skupštine rekla Melita Birčić, ravnateljica PORA-e Regionalne razvojne agencije Koprivničko-križevačke županije, riječ je o strateškom dokumentu koji predstavlja temelj svih budućih razvojnih projekata na koje će se moći kandidirati svi dionici županije.
– Vizija razvoja županije koju je definirala radna grupa je da do 2027. godine naša županija bude gospodarski snažna, zelena i povezana, županija prepoznatljivog identiteta, kulturne i prirodne baštine te prosperiteta za život i rad. Ova vizija se namjerava ostvariti kroz tri definirana cilja – povezanija županija kružnog gospodarstva, socijalno osjetljiva županije te pametna i zelena županija – objasnila je Birčić i dodala kako je za realizaciju vizija i ciljeva definiran okvir koji obuhvaća 17 prioriteta i 54 mjere. Kroz okvir se nastojalo obuhvatiti sve što bi se u županiji moglo iskazati kao potreba, bez ograničavanja prilikom otvaranja natječaja za bespovratna sredstva.
U cilju povezanije županije kružnog gospodarstva izrađena su tako četiri prioriteta kroz devet mjera – razvoj prometne infrastrukture i infrastrukture, održivo gospodarenje otpadom, digitalna transformacija i plinofikacija. Drugi cilj vezan je uz unaprjeđenje zdravlja stanovništva, poboljšavanje obrazovanja, kao i razvoj socijalnih usluga, civilnog društva i kulturnog stvaralaštva. Treći cilj čine gospodarska preobrazba, razvoj komunalne infrastrukture, održivi razvoj ruralnog i urbanog područja kroz pametno planiranje prostora, razvoj turističke ponude i očuvanje okoliša.
– Sve mjere imaju uporište, a prikupljene su od svih dionika s područja županije – riječ je o 497 projekata vrijednih 15,6 milijardi kuna – zaključila je Birčić.
SDP-ov Tomislav Golubić rekao je zatim da nije protiv europskih sredstava, a pozdravio je i pojedine projekte navedene u planu. Ipak, klub SDP-a i HSLS-a imao je poneke zamjere.
– Dobro je staviti sve na jednu hrpu, no nije mi jasno po kojim su uvjetima neki projekti definirani kao razvojne potrebe, a neki kao potencijali. Zašto u tekstu plana razvoja podravske brze ceste praktički i nema, navodi se kao razvojni potencijal, dok je brza cesta od Zagreba do Mađarske definirana u tekstu i tablici – istaknuo je.
Dotaknuo se i RCGO-a Piškornica.
– Žao nam je što nije definirano na koji će se način riješiti nastali problemi vezani uz duplo vijeće cijene od planirane u procesu javne nabave, nadam se da to neće biti na kraju sve provučeno kroz cijenu zbrinjavana smeća – objasnio je Golubić.
>> POLJULJAN PROJEKT Ponude za izgradnju RCGO-a Piškornica dvostruko veće od predviđenog
Nezavisni Željko Lacković pak je spomenuo da u planu nema iskazane strasti usmjerene prema ciljevima. No, ipak je istaknuo neke pozitivne točke plana.
– O svakom bi cilju iz glave mogao govoriti 10 minuta i pokazati vam da su ciljevi pogaženi. Mogu pozitivno cijeniti prihvaćanje predloženih sugestija, u plan je uključen promet unutarnjim plovnim putevima i to može biti jedan od bitnih stupova razvoja prometovanja kroz turizam. Zahvaljujem što je u sustavno odvojeno prikupljanje otpada uvedena sanacija i zbrinjavanje postojećih, ali i budućih odlagališta. Prihvaćam i produženi dnevni boravak u vrtićima i školama, ali i uključivanje manjina u mjere na koje će se moći prijavljivati za fondove Europske unije – ukazao je Lacković.
Ipak, nije podržao plan zbog toga što smatra da je Županija digla ruke od Parka prirode Podravina.
– Smjernicama osnivanja parka su se mogle pokrenuti aktivnosti prema nadležnom ministarstvu, zahtijevanjem se to moglo donijeti – spomenuo je Lacković.
SDP-ov Mladen Kešer izrazio je pak zabrinutost predstavljenim planom jer, kako tvrdi, on se previše ne razlikuje od Strategije razvoja Koprivničko-križevačke županije od 2014. do 2020. godine.
– Uzmite sve strateške navedene programe, nećete naći kružno gospodarstvo niti socijalnu osjetljivu županiju, već eventualno zelenu, ali tek kad iz cijele Hrvatske dovezu otpad na Piškornicu. Tada ćemo sve ozeleniti i imati veliko zeleno brdo pored Koprivnice, to će biti naša strateška stvar – kritizirao je Kešer.
Poneke zamjerke imali su i drugi skupštinari. Između ostalog, Zdravko Matotan nije bio zadovoljan brojem površina predviđenih za sustavno navodnjavanje, Ivan Čupen je kratko prokomentirao stavke ruralnog prostora kazavši da su u županiji prisutni negativni trendovi, dok je u planovima nedovoljno istaknuta struktura ruralnog prostora. Miodrag Plantak se osvrnuo na brzu cestu prema Mađarskoj, a Josip Večenaj je progovorio o problemima razvoja zdravstvenog sustava, odnosno izostanku mlade stručne snage. Sandra Sinjeri smatrala je kako bi u županiji trebali povećati broj punionica za električna vozila, a Dajana Milodanović je ukazala na potrebu povećanja broja radnih mjesta.
Pojedine stavke potom su obrazložili Birčić i Marijan Štimac, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i poljoprivredu, dok je plan razvoja usvojen s 19 glasova za, osam glasova protiv i šest suzdržanih.
