Članice i članovi Županijske skupštine Koprivničko-križevačke županije na jučerašnjoj su sjednici podržali donošenje godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna za 2020. godinu.
Pred skupštinarima se tako našao godišnji izvještaj prema kojem su ukupni prihodi i primici proračuna planirani u iznosu od 695 milijuna kuna, a njihovo ostvarenje u 2020. godini iznosi 616 milijuna kuna odnosno 89 posto godišnjeg plana.
– Ukupno ostvareni prihodi i primici u 2019. i 2020. godini značajno su porasli u usporedbi s 2019. godinom. To je rezultat zakonskih izmjena u iskazivanju prihoda i rashoda u proračunu za 2020. godinu. Naime, od prošle godine u županijski proračun uključena su sredstva državnog proračuna koja se odnose na plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. Isto tako, sklopljenim sporazumom o preuzimanju Ureda državne uprave, u proračunu se nalaze prihodi i rashodi za preuzete zaposlenike i namještenike, njih 55 – rekao je koprivničko-križevački župan Darko Koren.
S druge strane, ukupni rashodi i izdaci proračuna za 2020. godinu izvršeni su u ukupnom iznosu od 624,5 milijuna kuna, što je 90,6 posto od planiranih. Ukupno ostvareni rashodi i izdaci u 2020. godini u usporedbi s prethodnom godinom veći su za 39 posto.
Kada je riječ o poreznim prihodima, Koren je kazao kako se bilježi lagani pad od 1,3 posto.
– Pogledamo li neporezne prihode, ostvareni su u iznosu od 562,3 milijuna kuna i u strukturi čine 91,2 posto ukupnih prihoda i primitaka dok je udio istih u 2019. godini iznosio 95,7 posto. Jedan od naših temeljnih prihoda bile su naknade za eksploataciju mineralnih sirovina i evidentno je da su one u padu i to za 48 posto od 2016. do 2020. godine što nam je veliki problem. Uzrok tome je smanjenje naknade, ali i same eksploatacije – objasnio je župan.
Spomenuo je da se prema godišnjem obračunu proračuna za 2020. godinu utvrđuje da je ostvaren manjak iz tekućeg razdoblja koji iznosi 8,1 milijun kuna.
– To je konsolidirani rezultat Županije i svih njezinih proračunskih korisnika, pa na isti osim Županije utječu i rezultati proračunskih korisnika. Zbog utjecaja prenesenih gubitaka iz prethodnih razdoblja koji iznose 46 milijuna kuna, ukupni rezultat je na razini Županije negativan i on iznosi 54,2 milijuna kuna. Najznačajniji utjecaj na rezultat ima sistemski manjak koji je proizašao iz poslovanja Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek koji je kumuliran u prethodnim godinama, s tim da se trend povećanja gubitka nastavlja i dalje, iznosi 91 milijun kuna. Poslovanje zdravstvenog sustava odvijalo se uslijed pandemije koja još uvijek traje što je još dodatno rezultiralo povećanjem gubitka i nemogućnosti promjene trendova u poslovanju zdravstva, a Županija ne raspolaže s mjerama i instrumentima s kojima bi mogla promijeniti situaciju – zaključio je župan.
Oporbeni Mladen Kešer iz redova SDP-a kazao je da ga ne zanima politički govor župana već da traži od stručne osobe da jasno kaže na što se odnosi manjak od 23,6 milijuna kuna.
– Što se točno odnosi na izdatke za nefinancijsku imovinu i otplatu zajma? Koji su to sve bili zajmovi? Za što je dignut kredit od 18 milijuna kuna? Koji je to manjak od 54 milijuna kuna prenesen? – pitao je Kešer.
Pitanja je imao i oporbeni Marko Fucak iz redova SDP-a koji je istaknuo da bode u oči stavka vezana za poljoprivredu, odnosno potpore kod elementarnih nepogoda, ali i ona koja se tiče medijske promidžbe.
– U planu za 2020. godinu za elementarne nepogode imali smo 150.000 kuna, s time da se realiziralo samo 32 posto. Virovitičko-podravska izdvaja puno više. Mi dobijemo puno manje od države, a i sami u proračunu stavljamo mizerna sredstva. Problematična je i stavka promidžbe Županije. Planirano je 558.000 kuna za medijsku promidžbu i realizirali ste je u postotku od 92 posto, a za 2021. je povećan za još 100.000 kuna – naglasio je Fucak.
Nakon njega za govornicu je stao pročelnik Upravnog odjela za financije, proračun i javnu nabavu Darko Masnec.
– Kredit od 18 milijuna kuna nije zapravo digla Županija, nego Bolnica i to za dva projekta energetske obnove. To su krediti na 10 godina. Što se tiče manjka od 54 milijuna kuna koji je prenesen, riječ je o kumuliranom dugu, mi smo ponovo prije nekoliko godina preuzeli osnivačka prava nad Bolnicom i tad smo umjesto sanirane bolnice dobili 40-ak milijuna kuna gubitka. Taj dug koji imamo danas bio bi još i veći da država nije nekoliko puta pomogla – zaključio je pročelnik.
