U nizu kratkih razgovora koje smo upriličili s gostima 24. Galovićeve jeseni, među sugovornicima se našao i gost iz Slovenije, Peter Semolič, koji je s nama podijelio svoja očekivanja i promišljanja uoči samog početka.

Medijski pokrovitelji Galovićeve jeseni su Radio Drava i portal Drava.info.

Što za vas osobno znači dolazak na međunarodni književni festival “Galovićeva jesen”? Kakva su očekivanja?

— Festivali su za mene najprije mjesto susreta, susreta sa starim prijateljima i novim, budućim prijateljima. Tako vidim i festival “Galovićeva jesen”. Od festivala očekujem da ću sresti neke stare i upoznati nove prijatelje, a naravno čuti novu poeziju i prozu koju još ne poznajem. Čuti pjesnike i pisce kako čitaju vlastita djela je vrlo posebno iskustvo, jer tako mogu na sasvim jedinstven način ući u njihovu poetiku. Možda je neobično da stavljam u prvi plan baš druženje, ali unatoč svim komunikacijskim tehnologijama, istinskog druženja, razgovora o književnosti, kako mi se čini, je sve manje i manje.

Iz vašeg gledišta, koje su prednosti susreta na ovakvim manifestacijama?

— Kao što sam rekao, festivali nude priliku da razgovaram o književnosti i da stupim u kontakt s drugim pjesnicima i piscima, koji dolaze iz drugih kultura i pišu na drugim jezicima. Ponekad se iz ovih kontakata mogu razviti prijateljstva – upravo na festivalima sam upoznao nekoliko kasnijih prijatelja. I to je možda najvažniji aspekt festivala za mene – upoznavanje ljudi, koji postaju dio mog života i me time obogate. I, naravno, nadam se da i ja obogatim njih i njihove živote.

Uz sve čime se inače bavite, što vam je trenutno najviše u fokusu? Na čemu radite?

— Trenutno se najviše bavim prevođenjem i uređivanjem. Tako sam, s pjesnikinjom i prevoditeljicom Verom Pejovič preveo roman malteškog pjesnika i pisca Immanuela Mifsuda, a kod KUD Poiesis je u mome prijevodu i uredništvu upravo izašla zbirka pjesama hrvatskog pjesnika i pisca Mladena Blaževića. Mi pisci se susrećemo na različite načine, a jedan od tih načina je i prevođenje. I baš zato redovito u kontekstu KUD Poiesis zajedno s Katjom Kuštrin organiziram pjesničko prevodilačke radionice, a pored slovenskih autora sudjeluju i autori iz šire regije.

Koju književnu preporuku biste izdvojili za posjetitelje festivala?

— Ne znam… možda: čitajte literaturu i čitajte kvalitetnu literaturu. Čitanje kvalitetnih književnih djela nije bijeg od stvarnosti, nego naprotiv – ona nas vode bliže stvarnosti, jer nas vode dalje od buke i svjetlucanja svakodnevnog života. Dobra književna djela su iskustva koja se ne mogu nadomjestiti nekim drugim iskustvima. Nakon čitanja dobre knjige nikad nismo isti kao prije, razumijemo stvarnost oko sebe bolje i dublje.