Vremeplov D. Rendića: Kako se na Dravi nekada ispiralo zlato...

Home Featured Vremeplov D. Rendića: Kako se na Dravi nekada ispiralo zlato…

Vremeplov D. Rendića: Kako se na Dravi nekada ispiralo zlato…

-

18.12.2016. 10:00

Vremeplov D. Rendića: Kako se na Dravi nekada ispiralo zlato…

Portal Drava.info svakog vikenda donosi vam izbor iz bogate arhive fotografija koje nam je ustupio novinar u mirovini Dragutin Rendić, jedan od prvih i dugogodišnjih djelatnika koprivničkog dopisništva HRT-a te, između ostaloga, i prvi fotoreporter Večernjeg lista u Koprivnici, kao i drugih tadašnjih medija. Bio je i prvi dragovoljac novinar od 28. lipnja 1991. godine do sredine 1994. godine te je obnašao razne visoke dužnosti u HV-u. Bio je zapovjednik prvog voda i satnije dragovoljaca ZNG-a Koprivnice. Časnik je Hrvatske vojske od proljeća 1992. godine. Umirovljeničke je dane dočekao u Glasu Podravine. Neke su fotografije njegove vlastite, a neke je prikupio tijekom svoje bogate karijere. Otputujte s nama u prošlost…

Druženje vatrogasnog podmlatka DVD-a Gotalovo, Štaglinec i Glogovac u Gotalovu 30. srpnja 2011. godine. Ovakva druženja i prijateljstva mladih i starih vatrogasaca nastavljaju se i dalje.

Prije devet godina u mjestu svibnju snimljena je ova fotografija u primjereno urednom podrumu sa kvalitetnim vinom Stjepana Drvenog. Radilo se na pretakanju vina u kojem mu je pomagao njegov ujak, a po starim vinogradarskim običajima vino se pretače po lijepom vremenu u mjesecima koji počinju sa slovom "S". — Prije devet godina u mjestu svibnju snimljena je ova fotografija u primjereno urednom podrumu sa kvalitetnim vinom Stjepana Drvenog. Radilo se na pretakanju vina u kojem mu je pomagao njegov ujak, a po starim vinogradarskim običajima vino se pretače po lijepom vremenu u mjesecima koji počinju sa slovom “S”.

Pripadnici zapovjedništva 117. b. HV u mjesecu prosincu 1991. godine na minus 15 stupnjeva Celzija u Kozaricama redovnu su jutarnju higijenu obavljali ako ne toplom vodom, onda snijegom.

Gabajeva Greda je naselje u sastavu općine Hlebine u kojem živi oko 150 stanovnika, nalazi se veća skupina jezera nastalih iskapanjem šljunka u neposrednoj blizini mjesta. Jezera su bogata brojnim vrstama riba a posebno štukom, somom i amurom. (Snimljeno prije desetak godina).

Galerija Ivan Sabolić u Peterancu otvorena je za javnost 1983. godine u zgradi stare Kapetanije iz 18. stoljeća, na osnovi darovnice originalnih skulptura, odljeva, crteža, skica, studija i maketa akademskog kipara Ivana Sabolića iz 1977. godine. Bio je akademski kipar i akademik, docent, redovni profesor i dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a od 1975. godine voditelj Majstorske radionice. Rođen je u Peterancu 1921. g. a umro 1986. g. Snimljeno prije 14 godina.

Uz glavni koprivnički trg nalazi se znameniti i primjereno uređen park koji pripada među ljepše u sjevernoj Hrvatskoj. Nalazi se na nekadašnjim opkopima i bedemima grada Koprivnice. Njegov začetak seže još u 1856., ali je u oblikovanju parka krajem 19. stoljeća najveću zaslugu imao gradski vrtlar Dragutin Ruhl. Drveni paviljon iz 1896. djelo je stolara Antuna Rogine, a u parku je i poznata skulptura Josipa Fluksija «Buđenje». Snimljeno prije 20-ak godina.

Poslom ispiranja zlata u rijeci Dravi i Muri bavilo se od davnine. Danas se to više ne radi. Kako se to nekad radilo - prije 17 godina snimljena je ova snimka koja pokazuje članove udruge "Dravski vukovi", koji su prikazivali znatiželjnim turistima kako se radio ovaj posao jer u Dravi i danas ima zlata. Za rad su korištene dvije vrste lopata. Jedna je bila drvena, vrlo široka i ravna. Tada bi se brojilo koliko je zrnca zlata ostalo na lopati i hoće li se isplatiti metanje. Ako su bila samo 24 zrnca ili još manje, taj se šljunak smatrao jalovim pa se moralo tražiti dalje dok broj zlatnih zrnaca nije bio veći od 30 i tako se to radilo do nedavna. — Poslom ispiranja zlata u rijeci Dravi i Muri bavilo se od davnine. Danas se to više ne radi. Kako se to nekad radilo – prije 17 godina snimljena je ova snimka koja pokazuje članove udruge “Dravski vukovi”, koji su prikazivali znatiželjnim turistima kako se radio ovaj posao jer u Dravi i danas ima zlata. Za rad su korištene dvije vrste lopata. Jedna je bila drvena, vrlo široka i ravna. Tada bi se brojilo koliko je zrnca zlata ostalo na lopati i hoće li se isplatiti metanje. Ako su bila samo 24 zrnca ili još manje, taj se šljunak smatrao jalovim pa se moralo tražiti dalje dok broj zlatnih zrnaca nije bio veći od 30 i tako se to radilo do nedavna.