Nakon nekoliko blagih zima, evo jedne koja nam je stvarno „pokazala zube“, barem što se tiče siječanjskih temperatura. Mnogi od nas već jedva čekaju toplije dane bojeći se uopće pomisliti na račune za grijanje, no debeli minusi ponekad mogu biti i korisni. Niske temperature utjecat će na mortalitet prezimljujućih stadija štetnika poljoprivrednih kultura, no pitanje je u kolikoj mjeri.
Temperatura je jedan od najvažnijih abiotskih čimbenika koji utječe na kukce i to u prvom redu zato što su oni promjenjive tjelesne temperature. Niske zimske temperature mogu biti ograničavajući faktor geografske rasprostranjenosti pojedinih kukaca. Danas u vrijeme globalizacije različiti štetnici mogu biti (i jesu) uneseni u nove krajeve, no hoće li se tu moći održati ovisi o mogućnosti prezimljenja. Mnogi kukci iz južnijih i toplijih krajeva ne mogu preživjeti kontinentalnu zimu. No, što je sa štetnim kukcima koji su već duže vrijeme prisutni na našem području?
Dakako da niske temperature mogu biti uzrok većem mortalitetu prezimljujućih stadija, no treba znati da su oni razvili mehanizme pomoću koji mogu preživjeti i, za nas, ekstremne minuse. Kukci koji prezimljuju kao odrasli oblici krajem jeseni traže skrovita toplija mjesta npr. skladišne prostore, pukotine na stablu, plitki sloj tla, ispod folija za malčiranje i slično. Pojedini štetnici prezimljuju kao gusjenice u zapredcima koji djeluju kao termo izolator i štite ih od hladnoće. Tako u zapredcima borova četinjaka temperatura tijekom zime može biti od 6 do 18 stupnjeva viša od vanjske temperature. Jabukov savijač, najvažniji tehnološki štetnik jabuka, koji prezimljuje kao odrasla gusjenica u kokonu u pukotinama kore grana i debla jabuke može preživjeti temperaturu nižu od -20°C, a kupusni bijelac u stadiju kukuljice može preživjeti temperaturu od -25°C. Jabučna krvava uš, koja posljednjih godina postaje sve veći problem u proizvodnji jabuka, prezimljuje kao ličinka na vratu korijena, debljem korijenju te u pukotinama debla i rak ranama i može preživjeti temperature do -27°C. Poznato je da jajašca kukaca pokazuju otpornost na niske temperature pa tako jajašca mnogih vrsta lisnih i štitastih ušiju mogu preživjeti temperaturu nižu od -30°C, a neka čak i -40°C. Kada se kukci postepeno izlažu niskim temperaturama mnogo bolje podnose ekstremne minuse, a s druge strane smrtnost je to veća što niske temperature duže potraju.
Agroklimatska stanica u Koprivnici zabilježila je u siječnju tri dana s minimalnom temperaturom -17°C. To nije temperatura za koju bismo mogli reći da će izazvati potpuno ugibanje prije navedenih kukaca, no dugi periodi niskih temperatura u siječnju sigurno će smanjiti populaciju prezimljujućih stadija kukaca. Ako uzmemo u obzir da je prošlogodišnja jesen bila topla te je populacija nekih štetnika značajno porasla prije prezimljenja, ledeni siječanj će nam značajno pomoći u borbi protiv štetnika.
Neki su naši voćari prošle jeseni pretrpjeli značajne štete od octene mušice ploda. Riječ je o novom štetniku, podrijetlom iz jugoistočne Azije koji je u Europu stigao 2009. godine. Jesenska populacija octene mušice u nasadima malina i kupina bila je izrazito visoka, a kako štetnik napada različite voćne vrste meke kožice ploda pretpostavili smo da bi se ekonomski značajne štete u 2017. godini mogle desiti i u proizvodnji trešnje, višnje, borovnice i jagode. S obzirom na to da je octena mušica ploda novi štetnik u Hrvatskoj, još uvijek nema registriranih insekticida za njeno suzbijanje što dodatno zabrinjava proizvođače. No, istraživanja provedena u Kanadi daju nam nadu da će hladan siječanj značajno reducirati prezimljujuću populaciju štetnika podrijetlom iz toplijih krajeva. Odrasli oblici octene mušice u kavezima za prezimljenje nisu uspjeli preživjeti zimske uvjete Ontarija i višesatnu izloženost temperaturi od -7°C do -14°C. Vjerojatno će dio jedinki koje su mjesto za prezimljenje pronašle u toplim skladišnim prostorima ipak preživjeti zimu, no proljetna će populacija octene mušice biti značajno manja, a time i štete na ranom voću.
mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan
viša stručna savjetnica
SAVJETODAVNA SLUŽBA
Sektor za programe i projekte u poljoprivredi i ribarstvu
Podružnica Koprivničko-križevačke županije
e-mail: [email protected]
web: www.savjetodavna.hr
