Sedamdesetak nastavnika Srednje škole Koprivnica odazvalo se predavanju i radionicama defektologinje i rehabilitatorice iz zagrebačkog Centra za odgoj i obrazovanje što ih je organizirala uprava škole.
Ravnateljica Ksenija Ostriž rekla nam je da su u školi odlučili organizirati ova predavanja jer su, za razliku od onih koja organiziraju agencije, dostupna svim nastavnicima koji rade s djecom kojoj je propisan individualiziran i prilagođen program:
— S obzirom na sve veći broj djece koja imaju određene teškoće i uključena su u redovne oblike obrazovanja, zaključili smo da je nastavnicima i stručnim suradnicima potrebna dodatna edukacija vezana i uz izradu individualiziranih odgojno-obrazovnih programa i uz rad s djecom s poteškoćama.
Koprivnička Srednja škola redovno organizira edukacije kako bi omogućila zaposlenicima da budu što učinkovitiji u stvarnoj i svakodnevnoj provedbi inkluzije u nastavnom procesu, pojašnjava ravnateljica Ostriž te ocjenjuje da su u tome prilično uspješni:
— Mislim da možemo biti zadovoljni. Naravno da prostora za poboljšanje uvijek ima, no zadovoljna sam jer je stanje u školi mirno. Djeca su zadovoljna, nemamo nikakih ekscesa. Mislim da dobro funkcioniraju, da se učenici mogu dobro uklopiti.
No, problema ipak ima i nisu specifični samo za koprivničku Srednju školu već za područje cijele Hrvatske. Ravanteljica Ostriž kaže da je riječ o odabiru zanimanja za djecu s teškoćama u razvoju. Takva djeca odlaze na testiranja, o profesionalnom usmjeravanju razgovaraju s psiholozima u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i svojim školskim liječnicima koji daju preporuke za upise. I upravo su tu uočeni problemi, kaže Ksenija Ostriž:
— Moram reći da se u posljednjih godinu – dvije događa to da nam tijela koja odlučuju o preporukama upisa djece u srednju školu vode veliku brigu o željama te djece i njihovih roditelja, no možda ne uzimaju u obzir sve one izazove koje će profesija staviti pred tu djecu. Ta djeca prvo moraju završiti školu, a onda i funkcionirati na radnim mjestima. Poglavito tu mislim na medicinska zanimanja. To smo uočili i u Udruzi ravnatelja medicinskih škola. Za te škole djeca moraju biti potpuno zdrava kako bi kasnije, u kriznim situacijama koje nose medicinska zanimanja, mogla hitno i pouzdano djelovati. Stoga će neke stvari trebati promijeniti.
To naravno ne znači da se odustaje od inkluzije, ističe ravnateljica Ostriž:
— Inkluzija je izuzetno dobra i djeca se puno kvalitetnije mogu pripremiti za svakodnevni život. No, treba razmišljati s kojom vrstom teškoće djeca mogu kao odrasli ljudi raditi u specifičnim standardiziranim zanimanjima.
Edukacije za nastavnike su važne ne samo da bi oni naučili kako djelovati s učenicima s individualiziranim programom, već i stoga jer, osobito razrednici, imaju veliku odgovornost poučiti i ostalu većinu učenika kako funkcionirati i surađivati s učenicima s teškoćama u razvoju. A takvih je u koprivničkoj Srednjoj školi u posljednje tri godine tridesetak od ukupno 900 učenika.
