Na redovnoj sjednici Vlade doneseno nekoliko važnih odluka, prenosi Hina.
Tako je u Sabor poslan konačni prijedlog zakona o usporedivnosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, a što bi građanima trebalo olakšati pristup osnovnim bankarskim uslugama i to bez dodatnih troškova.
Drugim riječima, banke više neće smjeti naplaćivati naknade za osnovne usluge ako korisnik prima plaću, mirovinu ili druga redovna primanja na taj račun.
Besplatne usluge uključuju otvara, vođenje i zatvaranje računa, korištenje internetskog ili mobilnog bankarstva, uplatu i podizanje gotovine na šalterima i bankomatima, primanje novčanih uplata u eurima iz Hrvatske ili inozemstva, izdavanje i korištenje debitne kartice te plaćanje karticom u trgovinama.
Uz to, umirovljenici i druge osjetljive skupine moći će bez naknade podizati gotovinu i na šalterima i na bankomatima.
Novosti i za trgovce
Na snagu je danas stupila i odluka Vlade o objavi cjenika i isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole u trgovini na malo.
Tom su odlukom svi trgovci obavezni na određenim kategorijama proizvoda uz redovnu cijenu istaknuti i takozvanu sidrenu cijenu odnosno onu koja se primjenjivala 2. svibnja.
Odluka se odnosi na sve maloprodajne trgovce kao i one koji prodaju putem interneta ili na tržnicama, a izuzeti su samo OPG-ovi koji prodaju vlastite proizvode.
Trgovci su dužni istaknuti dodatnu cijenu i u letcima, plakatima, digitalnim oblicima oglašavanja (u trgovini i online) te na mrežnim stranicama.
Spomenuta obveza vrijedi za hranu, piće, kozmetiku, sredstva za čišćenje, toaletne potrepštine te proizvode za kućanstvo.
’13. mirovina’
U saborsku proceduru upućen je i novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojim će se uvesti godišnji dodatak za mirovinu odnosno „13. mirovina”.
Vlada će visinu godišnjeg dodatka utvrditi u listopadu s odlukom i isplatom u prosinuc pa će dodatak biti isplaćen do kraja 2025. godine.
Od 1. siječnja 2026. godine trebali bi se povećati mirovine i to najniža za oko tri posto, invalidske za oko 10 posto, a ukinula bi se i penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života dok se umirovljenicima koji se zaposle nakon 65. godine omogućuje rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine.
