Zavod za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije ključna je zdravstvena ustanova koja osigurava brzu i učinkovitu medicinsku pomoć stanovnicima na području sva tri grada.
Uz jedan od najmlađih i najmodernijih voznih parkova u državi, odnedavno hitni slučajevi
imaju i mogućnost korištenja helikopterske službe, kazala nam je Zlatica Kučko Gudelj, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Koprivničko-križevačke županije.
Brojnim stanovnicima helikopter hitne velika je atrakcija koju nitko ne želi isprobati. Riječ je o usluzi koja doslovno spašava živote. Kakva su dosadašnja iskustva i koliko je bilo intervencija?
Helikopterska služba je kruna hitne medicinske službe nakon što su se unazad 12 godina zavodi za hitnu medicinu gradili kao samostalne ustanove i koja je rezultat rada Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i Ministarstva zdravstva na tom području, a mi, županijski zavodi s oduševljenjem smo prihvatili taj novi oblik rada koji je već do sada pokazao svu važnost još bržeg zbrinjavanja ozbiljnih zdravstvenih stanja u adekvatnim kliničkim bolnicama i to na slijetnim mjestima koje do nedavno nismo mogli niti zamisliti. U posljednjih 11 mjeseci rada, na području Koprivničko-križevačke županije helikopterskom službom je zbrinuto 12 pacijenata. U svim slučajevima pacijenti su unutar 45 minuta od zaprimanja poziva bili zbrinuti u zagrebačkim kliničkim bolnicama, dok bi cestovnim prijevozom to trajalo puno duže, a znamo da je u hitnoj intervenciji važna svaka minuta. Pritom je važno naglasiti da su indikacije i protokol za hitni helikopterski prijevoz vrlo strogo propisani i obvezni su za sve dispečere prilikom odlučivanja o aktivaciji helikoptera. Za našu Županiju nadležan je helikopterski tim Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba koji polijeće iz Zrakoplovno-tehničkog centra u Velikoj Gorici, te mu do područja naše županije treba 15 do 30 minuta, ovisno o mjestu u kojem se intervencija odvija.
Do sada smo od tih 12 intervencija imali najviše međubolničkih prijevoza, a u ostalim slučajevima smo mogli vidjeti kako helikopter slijeće na prometnici, u dvorištu, na livadi, što je svakako novost i građanima vrlo atraktivna. Na početku smo često čitali skeptične komentare vezane uz rad hitne helikopterske službe, no s vremenom su građani ipak stekli povjerenje i shvatili njezinu važnost u hitnom zbrinjavanju.
Poznato je da naša županija ima jedan od najmlađih i najmodernijih voznih parkova vozila hitne pomoći. Kakvo je trenutno stanje s opremom i infrastrukturom naše Hitne?
Zavod u voznom parku trenutačno broji 35 vozila – 12 vozila hitne medicine i 23 vozila za sanitetski prijevoz te raspolaže jednim od najmlađih voznih parkova u državi, što je izuzetno važno za sigurnost i udobnost pacijenata. Koprivničko-križevačka županija je pokazala predanost ulaganju u sustav hitne medicine i kroz energetsku obnovu zgrade te nabavu vozila i opreme jer smatramo da je to temelj zdravstvene skrbi svakog grada, županije i države, U sva tri naša grada djeluju timovi 2 hitne medicinske službe čime smo postigli ujednačenu pokrivenost medicinskim uslugama. Uistinu možemo biti uzor drugim zavodima po pitanju ulaganja u hitnu medicinsku službu.
Pacijenti su unutar 45 minuta od zaprimanja poziva bili zbrinuti u zagrebačkim kliničkim bolnicama, dok bi cestovnim prijevozom to trajalo puno duže
Vozni park u obje naše djelatnosti obnavljamo kontinuirano. Tako smo prošle 2024. godine nabavili tri vozila za djelatnost sanitetskog prijevoza, a koje prema potrebi služi za sve tri ispostave i jedno vozilo za djelatnost hitne medicine za Ispostavu Đurđevac. Ove godine nabavljamo još dva vozila za hitnu medicinu, od toga jedno za središnjicu Koprivnica, a drugo za ispostavu Križevci, te jedno vozilo za sanitetski prijevoz za ispostavu Koprivnica. Naš vozni park je zadovoljavajući, u odnosu na većinu zavoda u državi je relativno mlad jer trećina vozila ima manje od 130.000 prijeđenih kilometara, no kako bismo kroz iduće dvije do tri godine zamijenili sva vozila koja imaju najviše prijeđenih kilometara, bit će potrebno nabavljati i do pet vozila godišnje, a stara vozila prodati.
Problem nam stvaraju visoke cijene vozila na tržištu, osobito kvalitetnijih vozila kakvima težimo, pa je velik izazov preraspodijeliti dostupna financijska sredstva između vozila i ostale opreme neophodne za rad. U tom smislu imamo vrlo dobru suradnju sa Županijom koja ima sluha za naše potrebe te ih uvažava prilikom financijskih planiranja.
Što se tiče infrastrukture, potrebno je naglasiti da su zavodi za hitnu medicinu “najmlađe” zdravstvene ustanove i kad su prije 12 godina započele s radom bilo je nužno osigurati kakav-takav prostor koji je poslužio za početak rada. Tako smo se u Koprivnici za početak smjestili u zgradi nekadašnje bolničke kuhinje na Trgu dr. Tomislava Bardeka 10, a u Ispostavi Križevci i Đurđevac smo nastavili koristiti prostore Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije. U svim tim prostorima se kontinuirano ulaže u obnovu prostora, no razborito i racionalno, koliko je potrebno kako bi se održavali primjereni uvjeti za rad zaposlenicima, dok se ne pronađe rješenje za bolje prostore koji će u potpunosti biti prilagođeni djelatnosti hitne medicine i sanitetskog prijevoza.
Zgrada u središnjici Koprivnica je energetski obnovljena 2020. godine, a krajem prošle godine, za potrebe našeg sve većeg voznog parka, završeni su radovi na izgradnji parkirališta i garaže, u vrijednosti 303.216,16 eura. Parkiralište nam je od izuzetne važnosti jer smo ranije parkirali oko zgrade Zavoda, na neprikladnom terenu.
Sada naša vozila imaju svoje primjereno parkiralište i garažu koja nam služi za unutarnje čišćenje vozila, odnosno dezinfekciju bolesničkog prostora, te kao smještaj za hitno medicinsko vozilo u pripravnosti. Također u garaži imamo 40 četvornih metara prostora za pohranjivanje stvari koje nam ne služe za svakodnevnu uporabu, što nam opet omogućuje da prostor glavne zgrade rasteretimo od tih svari. Na parkiralištu imamo daljnji plan izgraditi solarne nadstrešnice, te zgradu Zavoda povezati s tom solarnom elektranom kako bismo što više električne energije crpili iz obnovljivog izvora energije. To će nam donijeti značajnu uštedu s obzirom da naša služba radi 0-24 te sva naša medicinska oprema, vozila i centrala u tom vremenu neprekidno troše električnu energiju. Za izradu glavnog projekta solarnih nadstrešnica, Koprivničko-križevačka županija je za 2025. godinu u svom proračunu planirala financijska sredstva te već radimo na pripremi dokumentacije za jednostavnu nabavu projekta, dok ćemo sredstva za samu realizaciju projekta tražiti u suradnji s PORA-om i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Koja su još ulaganja u županijskom Zavodu za hitnu u posljednjih nekoliko
godina i što je u planu?
Medicinsku opremu nabavljamo u skladu s najnovijim trendovima u djelatnosti izvanbolničke hitne medicine, te raspolažemo modernim uređajima za automatsku masažu srca, defibrilatorima, respiratorima i ostalom medicinskom opremom koja našim timovima znatno olakšava posao i često služi kao dodatni par ruku. Ove godine nabavljamo i motorizirane stolice gusjeničare za jednostavniji premještaj teško pokretnih pacijenata niz stube i uz stube, koje će znatno olakšati fizički posao našim djelatnicima, automatske vanjske defibrilatore za većinu sanitetskih vozila, a pored toga ulažemo i u informatičko-komunikacijsku opremu, agregate za rezervno napajanje električnom energijom za slučajeve dugotrajnijeg nestanka struje, dodatnu opremu za snimanje poziva i sve drugo što naša žurna služba potrebuje. Tijekom 2025. godine planiramo ulaganje oko 230.000 eura u medicinsku opremu i to iz decentraliziranih sredstava, dok će Županija iz svojih sredstava izdvojiti oko 40.000 eura za informatičko-komunikacijsku opremu i agregate za rezervno napajanje. Softver centrale za zaprimanje poziva nadogradili smo prošle godine.
Možemo biti uzor drugim zavodima po pitanju ulaganja u hitnu medicinsku službu
Dakle, možemo reći da kontinuirano ulažemo u kvalitetu svih segmenata našeg posla, za što je potrebna dobra suradnja i komunikacija na svim razinama upravnih djelatnosti.
Koji su glavni izazovi s kojima se susrećete na terenu?
Naši timovi hitne medicine su na terenu u 2024. godini odradili 9530 intervencija, a u ambulantama pregledali 17.860 pacijenata. Naša Županija broji više od 100.000 žitelja, pa je statistički skoro svaki 10. naš sugrađanin tijekom prošle godine trebao intervenciju hitnog tima kod kuće ili drugdje, a svaki peti je potražio hitnu medicinsku pomoć u ambulanti. Svaka intervencija je za naše timove izazov. Oni otprilike znaju što ih čeka na terenu prema onome što je u hitnom pozivu rečeno, no ponekad ih dočeka neka sasvim nova situacija. To je izuzetno stresan posao, a najteže im padaju intervencije kod djece ili mladih ljudi.
Nedavno smo imali vrlo teške intervencije poput one kada se dijete na križevačkom području raznijelo pirotehničkim sredstvom, ili prometne nesreće u kojoj je poginula majka troje djece na đurđevačkom području, zatim kolege koji se zapalio tijekom neopreznog rukovanja benzinom kraj centralne peći, da ne nabrajam dalje. Volimo se prisjećati sretnih intervencija poput nedavnog uspješnog poroda blizanaca od kojih je jedan porođen na zadak, te svih uspješno spriječenih smrti pacijenata sa srčanim udarom. Svaki novi dan, svaka intervencija je izazov za sebe. No naši djelatnici se znaju nositi s tim izazovima jer se kontinuiraju educiraju, redovito obnavljaju svoje licence, upućuju se na dodatne tečajeve. Osobito smo ponosni na polaznike specijalističkog usavršavanja u djelatnosti hitne medicine kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. u okviru kojeg se kroz projekte Specijalističkog usavršavanja medicinskih sestara i tehničara iz EU fonda financira specijalističko usavršavanje čak 17 naših djelatnika. Cilj edukacije je stjecanje određenih kompetencija i znanja koja će djelatnicima omogućiti da na terenu primjenjuju određene lijekove i pružaju određene postupke samostalno, bez liječnika.
Imate li problema s nedostatkom medicinskog osoblja?
Kao i ostale zdravstvene ustanove, suočavamo se s nedostatkom liječnika, ali unatoč tome uspijevamo sve T1 timove popuniti kvalitetnim liječnicima iz drugih zdravstvenih ustanova, na temelju ugovora o međusobnoj poslovnoj suradnji. Trenutno imamo zaposlenih 12 liječnika, a potrebno nam je 15. No ta tri nadomještamo na gore navedeni način. Osim toga, važno je naglasiti da naša Županija financira i nadstandardnu cjelodnevnu pripravnost liječnika u iznosu od cca 92.000 eura godišnje, što je od iznimne važnosti jer kada redovni tim s liječnikom obavlja medicinski prijevoz pacijenta s akutnim infarktom miokarda u Kliničku bolnicu Dubrava, teren pokriva pripravni liječnik do povratka redovnog liječnika u bazu.
Naš Zavod je uključen i u ANGELS projekt kojem je cilj u suradnji s Objedinjenim hitnim bolničkim prijemom i Odjelom za neurologiju Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek Koprivnica unaprijediti i u što kraćem vremenu zbrinuti pacijente s moždanim udarom, te smo već postigli vrlo dobre rezultate, a naši djelatnici su prošli tjedan sudjelovali u vježbi zbrinjavanja pacijenta s moždanim udarom u Frankfurtu.
Također aktivno sudjelujemo u Cro-MRMI tečajevima (Medicinski odgovor na veliku nesreću i katastrofu, op.a.) koje organizira Hrvatski zavod za hitnu medicinu, uz još mnogo, mnogo toga. Sve navedeno ukazuje na stručnost i spremnost naših timova na sve situacije koje se najčešće ne mogu predvidjeti.
Volimo se prisjećati sretnih intervencija poput uspješnog poroda blizanaca od kojih je jedan porođen na zadak
Također, u dobroj suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje povećali smo i broj timova sanitetskog prijevoza za dvije medicinske sestre i dva vozača, što će nam ubuduće znatno olakšati organizaciju i podjelu sanitetskih prijevoza s obzirom na povećanje broja pacijenata kojima smo potrebni. Ugovor je s HZZO-om sklopljen tijekom veljače ove godine i novi tim već radi, na što smo također ponosni.
Naši djelatnici daju sve od sebe na terenu i u ambulanti i zato je naša briga da im osiguramo najbolje moguće uvjete za rad. Ono što nam u skorijoj budućnosti treba, svakako su noviji prostori, no realizacija toga ovisi o mnogim akterima. Uvjerena sam da će se za kvalitetne projekte, kao i do sada, pronaći i dobra suradnja sa Županijom i gradovima, jer su zavodi za hitnu medicinu do sada itekako dokazali važnost svojeg postojanja i spasili brojne živote, ali i zbrinuli brojne nehitne pacijente u ambulantama i time na sebe preuzeli dio tereta primarne zdravstvene zaštite.
Kako bismo zadržali zdravstveni kadar, oni moraju imati kvalitetne radne uvjete, kvalitetne prostore i opremu, njihova radna prava trebaju se poštivati i tako se stvara dobar kolektiv koji polučuje i dobre rezultate. Uprava zdravstvene ustanove je tu da im sve to osigura, da prati i unaprjeđuje kvalitetu zdravstvene zaštite, a uloga Županije i države je da za to osigura financijska sredstva.
