Hladni val koji je posljednjih dana zahvatio Hrvatsku polako jenjava.
Jutro u Koprivnici i okolici donijelo je -7 °C, no kako kaže prognostičar Kristijan Božarov, to nije neuobičajeno za ovo doba godine.
– Ako pogledamo naš dio Hrvatske te su temperature daleko od bilo kakvih rekorda u veljači. Primjerice, 1929. godine temperatura je iznosila -35 stupnjeva, što je ne samo bila najhladnija veljača nego i općenito najniža temperatura ikad izmjerena na području sjeverne Hrvatske. S obzirom na to da imamo toplije zime, nije izgledno da će se taj rekord ponoviti – ističe Božarov.
Najhladnija dva jutra bila su jučerašnje i današnje, a od sutra nam slijedi polagani trend porasta temperature i danju i noću. Tome će, objašnjava Božarov, pridonijeti priljev toplijeg zraka i oblačnije noći.
Izlazak iz minusa
– U petak nas ujutro očekuje -4 do -5 °C, dok će za vikend temperature biti bliže nuli. Početkom idućeg tjedna i noćne vrijednosti mogle bi se popeti na 2 do 3 °C u plusu. Polako se izvlačimo iz minusa – govori.
Temperature će postupno rasti – do kraja tjedna dosegnut će 8 do 9 °C, a početkom idućeg tjedna mogle bi porasti i do 10-ak stupnjeva. Iako to još nisu proljetne vrijednosti, osjetit će se blago zatopljenje i popuštanje hladnoće, što bi kod mnogih moglo probuditi osjećaj ranog proljeća. No, bit će i povremenih oborina.
– Početkom idućeg tjedna moguća je sitna kiša, a u višim predjelima čak i nešto malo susnježice i snijega. Takve blaže temperature zadržat će se barem do Dana žena, a onda je i sve manja šansa da bi se tijekom ožujka više mogle vratiti takve niske temperature. Naravno, bit će tu još zahlađenja, no ne u ovoj mjeri kako smo imali ovih dana – napominje Božarov.
Kakvo nas proljeće očekuje?
Dugoročne vremenske prognoze nisu dovoljno precizne da bi bile potpuno pouzdane ili korisne za planiranje. Ipak, prema dostupnim prognostičkim modelima, proljeće bi najvjerojatnije moglo biti toplije od prosjeka.
– Takve prognoze treba uzeti s dozom opreza. Na primjer, iako je protekla zima bila toplija od prosjeka, ipak smo imali razdoblja s temperaturama do minus 10 stupnjeva. Slično tome, i u toplijem proljeću može se dogoditi nekoliko izrazito hladnih dana koji bi mogli uzrokovati štetu poljoprivredi. Nezahvalno je davati duge sezonske prognoze, ali da je moram oblikovati rekao bih da prognostički modeli prikazuju toplije proljeće – zaključuje Božarov.
