U sklopu Erasmus+ projekta Helena Knežević, ravnateljica Osnovne škole Podolice, i knjižničarka Ivana Habijan putovale su u Helsinki.
U glavnom gradu Finske polazile su seminar kroz koji su pobliže upoznale najhvaljeniji obrazovni sustav današnjice, od metoda rada u osnovnim i srednjim školama preko fakultetskog do cjeloživotnog obrazovanja.
– Osnova finskog obrazovnog sustava, kao i najkraći mogući opis životne filozofije, je wellbeing. Rječnik pojam prevodi kao blagostanje, dobrobit i Finci, najsretnija nacija na svijetu po mnogim istraživanjima, uistinu ulažu enormno puno kako bi svi bili sretni, zadovoljni i kako bi im bilo ugodno. Prvo gdje to možemo zamijetiti su uvjeti rada – odgojno obrazovne institucije vrhunski su opremljene; počevši od arhitekture koja je u skladu s okolinom i potrebama korisnika preko zapanjujuće estetike koja će malo koga ostaviti ravnodušnim do najmodernije opreme koja je svima dostupna na korištenje – objašnjavaju.
Osim što brinu da su ambijent i uvjeti za učenje ugodni i potpuno opremljeni, u Finskoj sam proces učenja maksimalno prilagođavaju korisniku i vremenu u kojem živimo.
– Učenike se potiče na istraživanje, suradnju i sagledavanje “šire slike” umjesto štrebanja suhoparnih činjenica koje, budimo realni, 95 posto učenika svake dobi zaboravi dan nakon što ih produciraju učitelju i dobiju ocjenu. Ocjene… da, i tu smo ponešto različiti. Dok mi imamo poplave superodlikaša jer ni jedna ocjena osim petice nije dovoljna, Finci više važnosti polažu na prepoznavanje interesa, talenata i dodatno jačanje jakih strana kod učenika, nego što su koncentrirani na brojčano ocjenjivanje. Primjenjuju ga, u manjem obimu od nas i nije na prvom mjestu po važnosti. Zato kao rezultat imaju ispunjene i sretne prvo učenike, a zatim i ljude koji uživaju učenju i plodovima svog truda i rada kroz cijeli život – govore.
Kažu kako se radni dan i tjedan prosječnog nastavnika u Finskoj kvantitativno ne razlikuje previše od onog u Hrvatskoj. Tjedne norme i ostale brojčane regule su “tu negdje”, ali kada se priča o kvaliteti razliku je teško ignorirati.
– Osnovna stvar, motor pokretač, glavna snaga finskog obrazovnog sustava kad govorimo o predavačima na svim razinama je suradnja. Zatvaranje u učionice, nepromijenjeni pristup, iste metode kroz godine i godine rada apsolutna su nepoznanica u Finskoj – kažu.
Treba spomenuti kako finski obrazovni sustav učitelje potiče na prihvaćanje i provođenje noviteta. Tako primjerice učitelji različitih predmeta gradivo s učenicima prolaze kroz zajednički fenomen koji se taj dan ili mjesec proučava.
– Primjerice, fenomen uzorka kroz svoje će nastavne sate s učenicima proći matematičar, nastavnik tjelesnog, likovnog, biologije, kemije, jezika…Fenomen rata zajednički će objasniti povjesničar, geograf, biolog, nastavnik tjelesnog, glazbene kulture, jezika… shvaćate poantu, svaki se fenomen odnosno pojava može sagledati i učiti s različitih aspekata. I ogromna prednost finskog obrazovnog sustava pred našim leži u tome što su to ne samo shvatili i prihvatili, već cjeloživotno obrazovanje temelje na toj spoznaji. Nitko nije manje važan, uvrijeđen, izostavljen jer svi, na svom području i u skladu s vlastitim znanjima i sposobnostima, mogu pridonijeti – zaključuju Helena Knežević i Ivana Habijan.
