Srijeda, 15. siječnja 2025.

DIF kritizirao ansamble: Strojni ivanečki vez? Ne dolazi u obzir, to je obezvrjeđivanje našeg zaštićenog kulturnog dobra!

Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec objavilo je otvoreno pismo u kojem se izričito protivi izradi ivanečkog veza strojnim putem, a neizravno su kritički prozvali i nekoliko renomiranih ansambala.

Kako navode, drago im je i ponosni su kad se u javnosti promovira nasljeđe ako se poštuje izvornost, no toga je sve manje.

– Laicima u gledalištu koji nisu upoznati s izvornim izgledom ivanečkog veza, strojno ukrašeni rukavi i poculice izgledat će uvjerljivo, lijepo i uredno, pa sve više folklornih društava to iskorištava za koreografije građe s područja Podravine jer brže i 15 puta jeftinije nabave takve plečke i poculice. Vidimo ih kod sve više KUD-ova i, što je posebno razočaravajuće, kod renomiranih ansambala koji regrutiraju najbolje izvođače i vode ih vrsni folklorni stručnjaci – napisali su na društvenoj mreži ogorčeni DIF-ovci.

Dodaju kako ansambli ostvaruju tehnički odlične nastupe širom svijeta, pa javnost vjeruje da su jednako izvrsni i u njegovanju izvornosti nošnji.

– A nisu, već naprotiv, brojnim i čestim izvedbama u domovini i inozemstvu nanose štetu kulturnom dobru Republike Hrvatske, koju potom na promotivnim materijalima i na društvenim mrežama zabilježe za sva vremena. Prema etnolozima, ivanečka nošnja je jedina u zapadnoj Podravini koja se othrvala promjenama i sačuvana je u arhaičnom obliku i takva treba ostati za buduća pokoljenja. Mi u DIF-u, kao i drugi baštinici i zaljubljenici u naše izvorno nasljeđe nećemo dopustiti sve veće ugrožavanje ivanečkog veza i nošnje i odlučni smo ga zaustaviti – poručili su iz Društva izvornog folklora.

Snimio Tomislav Matijašić.

Strojna izrada mijenja i obezvrjeđuje

U nastavku u cijelosti prenosimo i preostali dio priopćenja.

– Ivanečki vez je kulturno dobro pod zaštitom Republike Hrvatske, a nositelj prava i obveze njegovanja i zaštite je Društvo izvornog folklora Koprivnički Ivanec, kao predstavnik baštinika izvornog veza i nošnje, autohtonih na području općine Koprivnički Ivanec. Cilj zaštite je opstanak ivanečkog veza. Provodi se prenošenjem umijeća izrade na buduće naraštaje, promoviranjem u javnosti i čuvanjem njegovog izvornog i neokrnjenog stanja pa je zato presudno sprječavanje svake promjene svojstva, oblika, značenja i izgleda veza kojom se ugrožava njegova izvornost i opstojnost.

Strojna izrada motiva ivanečkog veza čini upravo to: mijenja i obezvrjeđuje ono što ga čini jedinstvenim, izvornim, autohtonim i zaštićenim vezom!

K tome, strojni “ivanečki vez” radi se i koristi suprotno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, bez odobrenja DIF-a i pismenog rješenja mjerodavnog konzervatorskog odjela. Temeljno svojstvo ivanečkog veza je ručna izrada koja odražava posvećenost, vještinu i kreativnost vezilja, dok šivaći stroj to poništava jer isključuje umijeće. Stroj radi mehanički bez ikakve ljudske vještine i programirano bez ikakve osobne inspiracije, pretvarajući umjetnost u komercijalnu industriju.

Ivanečki vez karakteriziraju jedinstveni motivi. Našivavaju se i raspoređuju po zadanom tradicijskom obrascu, unutar kojeg varijacije po izboru donose dodatnu ljepotu i unikatnost. Motivi mogu biti jednostavni ili složeni, veći ili manji, samostalni ili dio većeg motiva, različito posloženi u odnosu na druge motive, međusobno drugačijeg slaganja boja temeljem zadanih principa. Na taj način svaki rukav ili poculica postaju unikati i jedinstveno obogaćuju pojedinu ivanečku nošnju te ujedno odražavaju inspirativnost vezilja i osobnost djevojke ili žene koja odijeva nošnju. Strojna programirana izrada stilizira tek nekoliko jednostavnih motiva i redom ih preslikava u identične nizove.

Tako “vezeni” plečki i poculice nisu ivanečka nošnja već osiromašeni i šablonizirani folklorni kostim. Ova uniformnost eliminira unikatnost i bogatstvo raznolikosti veza naše nošnje i nepopravljivo umanjuje njegovu baštinjenu vrijednost.

Ivanečki vez se radi bez gotovih skica i nacrtanih predložaka. Obilježavaju ga i specifični bodovi: racina steza, preplitanje i prepikavanje. Strojnom izradom nije ih moguće napraviti, već samo plošni vez. Šivaći stroj se programira da ubadanjem konca lijevo-desno redom pokriva predložak koji stilizira par jednostavnih motiva, kao kada dijete neki crtež boji flomasterima. Strojna izrada tako uništava temeljno svojstvo ručnog našivavanja bez gotovih nacrta i bodovima koji vez čine izvornim – navode u otvorenom pismu javnosti članovi Društva izvornog folklora Koprivnički Ivanec.

Slušaj uživo
zatvori