ZLATNA DOB Umirovljenici će moći raditi puno radno vrijeme, Šemper: To će pridonijeti legalnijem radu i boljim odnosima s poslodavcima

Odlične vijesti za umirovljenike stigle su ovih dana – moći će raditi puno, osmosatno radno vrijeme te istovremeno primati pola iznosa mirovine.

Odluku je donijelo Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe. Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna Petrović tom je prigodom za nacionalne medije kazala kako u europskim zemljama umirovljenici rade da si poprave kvalitetu života, a ne da prežive, kao što je to slučaj u Hrvatskoj. Dodala je i kako kod nas radi 2,8 posto umirovljenika, što je mizerno u uspredbi s 25 posto, koliki je prosjek u Europi.

Trenutno je u Hrvatskoj na pola radnog vremena zaposleno oko 33.000 umirovljenika, a interes za dužim radom neprestano raste. Prema dostupnim podacima, najviše umirovljenika radi u trgovinama, prerađivačkoj industriji i stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.

Što će nova odredba značiti za umirovljenike, hoće li ih vratiti na tržište rada ili smatra da oni koji žele (i uopće fizički mogu) raditi, već imaju radno mjesto, za Drava.info komentirao je Željko Šemper, vijećnik Gradskog vijeća Grada Koprivnice, mirovinski analitičar i bivši saborski zastupnik.

– Prva odredba o mogućnosti rada uz primanje mirovine važi od 2012. kad sam bio u Saboru i “na mišiće” smo izborili takvu mogućnost, “probili smo led” – rad do četiri sata i primanje cijele mirovine. Kako Hrvatska već po tradiciji ima ponekad diskriminacijska rješenja, tako je bilo i kod te odredbe. Nažalost, važila je samo za korisnike starosne mirovine, a 2014. uspjeli smo i za korisnike obiteljskih mirovina, ali ne i za one u prijevremenoj mirovini (tek od 2019.), koji su najviše bili u potrebi. Najviše je bilo primjedbi na dio umirovljenika po posebnim propisima (policajci, vojnici, vatrogasci….) koji su dobili pravo rada na osam sati i pola mirovine, što se sada nakon 12 godina ispravlja. Ova odredba rješava niz problema između poslodavaca i umirovljenika koji žele i mogu raditi, jer je to obostrani interes na tržištu rada – kazao je.

Hoće li oni koji sada rade na pola radnog vremena mjeru dočekati s radošću jer će im omogućiti više radnih sati ili je većini umirovljenika četiri sata bilo “taman” i dovoljno?

– Ova odredba će sigurno pridonijeti legalnijem radu i boljim odnosima poslodavca i “radnika” umirovljenika. U nekim slučajevima bilo je zgodno raditi do četiri sata za poslodavca, a posebno i za umirovljenika. Tu je čak bilo i dosta ilegalnog rada, prijava rada na četiri sata, a ustvari se radilo osam sati, pola plaće na tekući, pola ispod stola, po principu koji je u Hrvatskoj vladao desetljećima, a cvala je “siva ekonomija”. To se posebno odnosi na rad u turizmu, gdje hotel treba radnika kuhara, poslužitelja, spremačicu….. osam, a ne četiri sata.

Tu je čak bilo i dosta ilegalnog rada, prijava rada na četiri sata, a ustvari se radilo osam sati, pola plaće na tekući, pola ispod stola

Postoji li mogućnost da poslodavci, koji sada imaju umirovljenike na pola radnog vremena, ih jednostavno prisile da rade puno radno vrijeme za istu naknadu?

– U tom odnosu poslodavca i radnika umirovljenika nema nikakve “prisile”, to je dogovor između njih. Umirovljenik se uopće neće uključiti u takav “biznis” da prisilno radi osam sati, ako više u tim godinama nije u punoj snazi i odgovara mu rad na četiri sata da popuni svoj kućni budžet i bude društveno aktivan i u kontaktu s ljudima. Imao sam primjedbu jednog električara, od kojeg su u hotelu tražili da radi osam sati, a i sam je to želio, pa onda dolazi do rada van zakonske odredbe.

Što je s prekvalifikacijom podravskih umirovljenika koji su za svoju struku jednostavno prestari (građevinarstvo), a u svojem kraju nemaju dovoljno adekvatnih programa na kojima bi mogli steći nove kompetencije, primjerene svojim godinama i mogućnostima?

– Teško će netko od umirovljenika u tim godinama krenuti u prekvalifikaciju, jer oni biraju poslove koje mogu obavljati u odnosu na one, koje su radili u radnom vijeku. Može biti “prekvalifikacije” u hodu, ako je primjerice, netko radio u proizvodnji u Podravki i sigurno može biti spremačica u nekom hotelu na moru, a istovremeno je dio dana na ljetovanju.

Kako generalno ocjenjujete cijelu situaciju oko umirovljenika i tržišta rada?

– Hrvatsko tržište u građevinarstvu, turizmu, trgovini…..treba radnike raznih profila i danas nije problem naći posao kao što je to bilo prije par godina. Ove godine MUP je do rujna izdao 160.000 radnih dozvola za Nepalce, Filipince…, pa ipak ima mjesta i za naše umirovljenike koji žele i koji mogu raditi po želji i svojim zdravstvenim mogućnostima četiri ili osam sati. Tko voli, neka izvoli! Bitno je, da je to konačno korektno zakonski definirano i da postoje dva modela na biranje, odnosno koji je za koga povoljniji – rekao je Željko Šemper.

Koliko je točna statistika o hrvatskim mirovinama?

– HZMO ima sjajne “statističke informacije” s puno tablica po svim razinama i vrstama mirovina, ali ima i nedostataka. Zbog tehničkih problema u bazama podataka zbrajaju jabuke i kruške, odnosno radničke i povlaštene mirovine, a mi koji smo mirovine zaradili
samo svojim radom, želimo točno znati prosječne mirovine i udio mirovina u prosječnoj plaći. Ja sam ipak iz ukupnih podataka uspio razbiti taj gemišt posebno za svaku vrstu. Još se sjećamo 2016. kad je aktualni premijer obećao udio mirovina u plaći 60 posto, prosjek članica EU je 58 posto, a Hrvatska je sada na 42 posto! Kao što se vidi iz prve tablice prosječna mirovina od 551,08 eura daje udio za sveukupne mirovine 41,91 posto, što je miljama daleko od 60 posto. Od obećanja Plenkovića o 60 posto ostala je konstatacija – idemo dalje ili “pojeo vuk magare”.

Statistika HZMO na dan 31. kolovoza 2024. / Izvor: Željko Šemper

Dodajem i tablicu HZMO-a koji je za Premijera pripremio “lakiranu” statistiku, kako bi se on mogao pohvaliti prosječnom mirovinom od čak 620 eura i udjelom od 47 posto u plaći. Važno je znati, da su se do 31. prosinca 2023. godine braniteljske mirovine vodile posebno i nisu bile zajedno s mirovinama prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO). One su se do 2007. vodile u Ministarstvu obrane, kao trošak obrane domovine. Da bi hrvatske mirovine, koje su mizerno male i na dnu EU, ipak bile malo veće, HZMO je od 1. siječnja 2024. (predizborno) u statistiku “ubacio” visoke braniteljske mirovine od 1.102,55 eura, a iz tablice su izbačene niske mirovine prema međunarodnim ugovorima (169,85 eura). I naravno, prosjek je “skočio” s 42 na 47 posto, ali još jako daleko do obećanih 60 posto premijera iz 2016. godine.

HZMO je za Premijera pripremio “lakiranu” statistiku, kako bi se on mogao pohvaliti prosječnom mirovinom od čak 620 eura i udjelom od 47 posto u plaći

“Lakirana statistika za premijera Plenkovića” / Izvor: Željko Šemper

Na kraju bih dodao i kako izmjenu formule usklađivanja sa 70:30 na 85:15 premijer Plenković i ministar Piletić prikazuju kao neko epohalno povećanje, ali to je jedno veliko ništa. Zadnjim usklađivanjem od 7,46 posto od 1. srpnja ove godine prosječna mirovina je po omjeru 70:30 porasla za 40 eura, a po omjeru 85:15 bila bi 48 eura ili veća za osam eura, što je tri kilograma mandarina – zaključio je Željko Šemper.