U našu redakciju ovoga su se tjedna javili nezadovoljni mještani Legrada. Kako kažu, problem su veliki komunalni nameti za njihova zemljišta, a načelnika općine Ivana Sabolića optužuju kako je upravo on kriv za spomenute namete koje je mještanima “smjestio” iza leđa.
Njihove oranice, voćnjaci i vrtovi, proglašeni su takozvanim neizgrađenim građevinskim zemljištima za koja moraju plaćati velike komunalne naknade i još veće račune za slivne vode. Navode i kako se načelnik ‘opravdava’ revizijom, no tvrde da revizija s time nema ništa te da takav zakon postoji samo u Općini Legrad jer nema smisla i služi samo za “punjenje općinskog proračuna”.
Problem je u Zakonu
Načelnik Ivan Sabolić bio je i više nego voljan razjasniti nam cijelu situaciju te istaknuo kako Općina na ove odluke nema nikakvog utjecaja jer je riječ o Zakonu o komunalnom gospodarstvu kojim se određuje plaćanje nameta za takva zemljišta.
– Problem je u Zakonu o komunalnom gospodarstvu koji određuje na što se sve plaća komunalna naknada. Plaća se, između ostalog, i na takozvana neizgrađena građevinska zemljišta. Do 2010. godine je u tom Zakonu stajao članak da se ljude oslobađa plaćanja komunalne naknade na takva zemljišta, no nedavna revizija takvo što više ne prihvaća te bi za oslobađanje plaćanja naknade trebalo propisati posebne kriterije. Mi smo zbog toga morali evidentirati sva ta neizgrađena građevinska zemljišta prema važećim katastarskim podacima i sada se za takva zemljišta naknada naplaćuje po unaprijed određenim koeficijentima – pojasnio je.
Dodaje i kako je najveći problem u nametu za vode s kojim se ni sam ne slaže, ali su mu ruke i po tom pitanju vezane.
– Naš koeficijent je najniži i iznosi pet posto vrijednosti boda komunalne naknade i prema tome su izdana rješenja. Ove promjene su za sobom ‘povukle’ i naknadu za uređenje voda, a mi na to ne možemo utjecati. Što se mene tiče, neke su stvari tu nelogične, pogotovo visina naknade za vodu, ali ruke su nam vezane. Ono što možemo jest za neke koji bi trebali plaćati komunalnu naknadu za neizgrađena zemljišta propisati neke posebne kriterije, no ne i za vodu koja će se i dalje morati plaćati – pojašnjava.
Općina ne može ništa
Dodaje i kako je apsurdno što ga se optužuje da je takav zakon donio on i to još ljudima iza leđa, a i sam ima neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u naravni voćnjak i za koji plaća jednake takve komunalne naknade.
– Svako zemljište koje je u prostoru građevinske zone, a na kojem bi se prema unaprijed određenim kriterijima moglo nešto graditi, spada u neizgrađeno građevinsko zemljište. Ukoliko se na takvom zemljištu može dobiti lokacijska dozvola i graditi, neovisno o tome stoji li trenutno tamo ruševni objekt, voćnjak ili pojilište za stoku, neizgrađeno je građevinsko zemljište. Jedina zemljišta koja su iz toga izuzeta, a također su unutar građevinske zone, su ona koja su prema zadanim kriterijima premala, no takvih je slučajeva u Legradu malo, a više ih je u, na primjer, Malom i Velikom Otoku – kaže načelnik.
U redakciju Glasa javila su se četiri mještana s ovim problemom, a kako kaže Sabolić, ostatak mještana razumije o čemu se radi i sve uredno plaća.
– Većina ljudi s takvim zemljištem razumije o čemu se radi i uredno plaća naknade, a pobunila se tek nekolicina mještana. Oni koji ne žele plaćati, zemljišta mogu prodati ili podnijeti zahtjev da se takva njihova čestica briše iz građevinske zone, ali ukoliko će netko u budućnosti željeti to prodati ili graditi, to više ne može biti moguće, odnosno zemljišta će biti obezvrijeđena. Ovakvo stanje kakvo je danas, odnosno sva su ta zemljišta u građevinskoj zoni najmanje od 1991. godine, a moguće i prije još za vrijeme Općine Koprivnica. Naplata je počela tek prije dvije godine, nakon što je revizija rekla da se stanje mora uskladiti, odnosno da svi moraju plaćati – zaključuje.
Mještani tvrde – nisu svi isti
Jedan od nezadovoljnih mještana je i Josip Đurkan kojem su na kućnu adresu nedavno stigli računi za komunalnu naknadu na neizgrađenim zemljištima i koje nema s čime platiti. Đurkan, međutim, tvrdi kako načelnik Sabolić iznosi neistine, kako je načelnik sam donio ovaj zakon te kako on nije isti za sve mještane.
– Načelnik je proglasio neizgrađena zemljišta. On kaže da nije, ali to je on proglasio i lažno novinarki HRT – a rekao da je ta uredba 2010. došla iz države, da se vrtovi proglase u neizgrađena građevinska zemljišta. A nije i nisu svi vrtovi tako proglašeni. Ne znam zašto, možda zato što nisam u poželjnoj političkoj stranci ili nešto drugo – istaknuo je.
Đurkan je dobio račun od 100 eura za komunalnu naknadu i još 444 eura za vodu te ističe kako iz toga svega ‘ne može van’.
– Imam malu djecu, žena mi je nezaposlena, moja penzija je 570 eura. Imam dva takva zemljišta, vrtove koje koristim za obradu i čime prehranjujem obitelj. Rekao sam načelniku da ću ići na državno odvjetništvo pa me načelnik uputio na žalbu Županiji i DORH – u i tako ću učiniti, idem do kraja jer platiti ne mogu, priznaje i još jednom dodaje kako mu nije jasno zašto zakon ne vrijedi za sve, odnosno zašto ima i onih koji također imaju takva zemljišta, a ne plaćaju – naglasio je.
– Ima i drugih koji imaju takve probleme, ali nas je malo. Ako je revizija rekla da se sve mora prijaviti u ta ‘neizgrađena građevinska zemljišta’, zašto onda ima zemljišta koja nisu prijavljena? Zašto je to nekim ljudima nametnuto, a nekima nije? – pita se Đurkan.
Legrađanima dolazi i farma s 300.000 pilića
Stanovnici općine Legrad ovih su dana pozvani na još jednu javnu raspravu o izgradnji farme kapaciteta 300.000 grla. Investitor je Perutnina Ptuj, početak gradnje još nije određen, a velike hale trebale bi biti udaljene nešto manje od dva kilometra od prvih kuća u Legradu. Svoje mišljenje svi će moći iznijeti u srijedu, 30. listopada u 11 sati u Društvenom domu u Legradu.
Tim povodom, u ‘buffetu’ u središtu Legrada raspitali smo se kod mještana kakvo je njihovo mišljenje o novom pogonu i boje li se problema s mirisom i prometom.
– Ma kakvi, nama to ne bu niš smetalo, ali čujem da se jako bune u Donjoj Dubravi! Tam bu sav promet išel i tam budu problemi. Drava je pametna pa nas je odvojila – rekao nam je stanovnik u dobro raspoloženom društvu koje se na posljednju izjavu od srca nasmijalo. Svi su potom konstatirali kako se o farmi priča već godinama i pitanje je hoće li uopće od svega išta biti.
Sabolić: Očekujemo razvoj turizma i gospodarstva
Posjetili smo i načelnika Općine Legrad, Ivana Sabolića, koji se složio da je početak gradnje neizvjestan, iako procedura oko ishođenja dozvola polako, ali sigurno napreduje.
– Investitor je pri kraju prikupljanja dokumentacije i sam će procijeniti hoće li i kada početi s izgradnjom, što ovisi o stanju na tržištu. Nama u Legradu takva farma neće smetati ni za turizam, dapače, može samo doprinjeti zapošljavanju i razvoju turizma jer će poslovni partneri koji će dolaziti u pogon možda poželjeti kod nas prespavati i koristiti ugostiteljske usluge. Ne treba se bojati ni ptičje gripe jer farmu već imamo i u Kutnjaku i nikad nije bilo problema. Proizvodnja je zatvorenog tipa i prema potrebi, pokreću se protokoli i provodi karantena – rekao je.
Besmisleni propisi
Slučaj izgradnje farme na vidjelo je izbacio još jedan tipično hrvatski apsurd. Naime, investitor se neće moći priključiti na plinovod obližnje Donje Dubrave, koja se nalazi u Međimurskoj županiji, već će cjevovod morati vući preko rijeke Drave, samo zato što pogon spada pod Koprivničko-križevačku županiju, gdje je drugi dobavljač plina.
– Sličnu situaciju imali smo u Legradu i kod Aglomeracije Koprivnica. Htjeli smo se priključiti na aglomeraciju Donja Dubrava gdje nam je pročistač na tri kilometra, ali ne, morali smo se priključiti na koprivnički koji je odavde 15 kilometara – podsjetio je načelnik Sabolić.