Prije tri tjedna započela je nova školska godina, a neki su po prvi puta sjeli u školske klupe i susreli se s novim udžbenicima, bilježnicama, prijateljima i učiteljicom.
No, što je s onom djecom koja su trebala biti dio te nove živote avanture, ali iz nekih razloga njihov upis u prvi razred je odgođen?
Prema pisanju nacionalnih medija u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uključujući i grad Split, ove je školske godine registrirano najviše odgoda upisa u prvi razred osnovne škole u posljednjih nekoliko godina.
Kontaktirali smo koprivničku doktoricu Jasenku Vuljak-Vulić, specijalistu školske medicine koja nam je potvrdila kako u Koprivničko-križevačkoj županiji u posljednjih 15 godina postepeno raste broj odgoda.
– Na početku promatranog razdoblja broj odgoda se kretao oko osam do devet posto, a unatrag pet godina kreće se od 12 do 14 posto – rekla je uvodno.
Kada se govori o upisima u prvi razred osnovne škole treba napomenuti nekoliko važne činjenice, a jedna od njih je da školski obveznik svako dijete koje do 31. ožujka tekuće godine navrši šest godina, što je prema procjeni struke najpovoljnije razdoblje za uključivanje djeteta u obrazovno – odgojni proces.
Pravo vrijeme za školu
– Roditelji često imaju dileme oko ‘pravog trenutka’ za polazak u školu i spremnosti svojeg djeteta za prihvaćanjem školskih obveza. Roditelj je tu jako važan i očekuje se da djetetu objasni da će ići na pregled prije škole, ali da na pregledu se ne dešava ništa strašno – kaže doktorica te se nadovezuje kako je ovaj pregled jedan od prvih situacija koje se događaju izvan sigurnog okruženja djeteta, izvan obitelji, izvan vrtića.
– Dijete mora pokazati za vrijeme pregleda svoj stupanj zrelosti i to je za njega ponekad vrlo stresno. Kako bi školovanje dalo zadovoljavajuće rezultate, potrebno je da dijete postigne određeni stupanj psihičke i fizičke zrelosti. Slijedom toga, prerano, ali i prekasno uključivanje djeteta u odgojno-obrazovni proces za posljedicu može imati teškoće u usvajanju gradiva, postizanje slabijih rezultata, u konačnici i gubitak motivacije za učenje – dodaje.
Zrelost djeteta za školu provjerava Stručno povjerenstvo škole koje se sastoji od liječnika školske medicine, pedagoga, defektologa, psihologa i učitelja određene škole.
– Nakon što svaki od njih pojedinačno procjeni spremnost djeteta za školu, zajedno donose prijedlog upisa u školu ili odgode školovanja za jednu godinu. Polaskom djeteta u školu dijete pored svojeg liječnika opće medicine odnosno pedijatra, dobiva i školskog liječnika koji ga prati do završetka srednjoškolskog obrazovanja ili fakulteta. Na taj način omogućeno je sustavno praćenje djeteta iz godine u godinu što je od velike važnosti za praćenje zdravlja kako pojedinca tako i populacije – objašnjava.
Zdravstveni pregled koji obavlja školski liječnik kao dio postupka upisa djeteta u školu je vrlo važan segment u konačnoj odluci upisnog povjerenstva. Zadaća pregleda je utvrditi zdravstveno stanje i psihofizički stupanj zrelosti djeteta za školu.
Pregled školskog liječnika obično se obavlja u ambulanti školske medicine, iznimno u prikladnim prostorima škole koju će učenik pohađati.
– Pregled započinje otvaranjem zdravstvenog kartona u koji se kroz razgovor s roditeljima unose svi potrebni opći podaci o djetetu, podaci o rastu i razvoju, podaci o prijašnjim oboljenjima, cijepljenjima, okruženju u kojem dijete boravi te podaci dobiveni tijekom pregleda. Nakon toga se obavlja i sveobuhvatni sistematski pregled – kaže.
Odgoda upisa u školu
Stručno povjerenstvo škole može nakon provedenog postupka utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta predložiti Uredskom povjerenstvu odgodu upisa u školu, ako procjeni da bi odgoda pozitivno utjecala na djetetov psihofizički razvoj.
– Odgoda upisa u prvi razred osnovne škole može se odobriti samo jedanput i to za jednu školsku godinu. Roditelj odnosno skrbnik djeteta kojemu je zdravlje teško oštećeno ili za djecu sa višestrukim teškoćama u razvoju može podnijeti Uredu državne uprave zahtjev za privremeno oslobađanje obveze upisa u prvi razred osnovne škole – govori.
Kaže kako u posljednjih desetak godina na nacionalnom nivou problem odgoda polaska u školu postaje sve učestaliji, što ne sugeriraju samo brojke, nego i iskustva stručnjaka, koji upozoravaju na poguban utjecaj suvremene tehnologije na razvoj djeteta, interneta, mobitela i ostalih ‘gadgeta’ zbog kojih najmlađi imaju sve lošiju koncentraciju, probleme s grafomotorikom, a mnogi imaju problema i s kretanjem i zaigranošću.
– Današnji način života, u kojemu dijete putem mobitela ili televizije dobiva kratke, brze informacije, sigurno ima utjecaja na to da dijete ne može dugo zadržati pažnju i koncentraciju. Pošast nekretanja ogleda se, pak, u specifičnim poremećajima razvoja motoričkih funkcija, djeca su nespretna, ne mogu stajati ili skakutati na jednoj nozi, ne mogu trčati, pratiti crtu stopalom za stopalom, balansirati, uopće, za ‘prolaz’ u prvi razred osnovne škole riješiti jednostavne zahtjeve testa – ističe te dodaje kako su najčešći razlozi odgode polaska u prvi razred osnovne škole su: izostanak normalnog fiziološkog razvoja, zatim smetnje pažnje – koncentracije i aktivnosti, specifični poremećaj razvoja motoričkih funkcija; problem fizičke nespretnosti i nerazvijenih motoričkih vještina i jezično – govorni poremećaji – pojašnjava.
Kaže, kako su uz sve to i roditelji danas znatno osjetljiviji, te da inzistiraju na odgodama zbog emocionalne i socijalne nezrelosti djeteta, zaigranosti, i da često dolaze i s nalazima koji to potvrđuju.
Kuharić: Uzrok sve većeg broja odgoda možemo pronaći u današnjem stilu života
Povodom toga razgovarali smo i s psihologinjom Paulom Kuharić iz dječjeg vrtića Tratinčica iz Koprivnice.
Ističe kako se spremnost za školu odnosi na cjelokupni razvoj djeteta, njegovih socio – emocionalnih, tjelesnih, komunikacijskih i kognitivnih vještina.
– Ponekad se zbog razvojnih teškoća ili onih prolaznih uzrokovanih osobnim razlikama i okolinskim čimbenicima javi raskorak između djetetovih mogućnosti i zahtjeva škole. Tada predlažemo odgodu upisa u prvi razred. U većini slučajeva stručnjaci preporučuju odgodu, dok roditelji češće predlažu odgode iz organizacijskih potreba; primjerice da usklade smjenu s braćom ili kada postoji utvrđena razvojna teškoća – pojašnjava.
Velik broj roditelja ima strah od odgode – boje se adaptacije djece na novonastalu situaciju, promjene grupe, dosađivanja, zaostajanja za drugima. No, u većini slučajeva roditelji shvate da je odgoda bila ispravna odluka.
– Odgode su sve češće zbog socio – emocionalne nezrelosti, no nerazvijene pred vještine čitanja i pisanja i dalje prednjače. Uzrok sve većeg broja odgoda možemo pronaći u današnjem stilu života koji je usmjeren na tehnologiju. Tehnologija ima svoje pozitivne strane, dok se koristi ispravno i povremeno. Nažalost, danas se ekrani koriste kao ‘dadilje’ i negativno utječu na sve aspekte djetetova razvoja. Ono što je važno razumjeti jest da nije problem samo u sadržaju kojemu su mala djeca izložena, već je šteta i u odsustvu svih onih podražaja kojima bi djeca trebala biti izložena u vremenu koje provode pasivno sjedeći ispred ekrana. Za razvoj mozga nužan je podražaj iz okoline.
Kroz godinu odgode, dijete biološki sazrijeva, usvaja potrebne socio-emocionalne vještine i ostale predvještine nužne za praćenje školskog programa.
– Upravo se na to stavlja veći naglasak u periodu predškole. Vrtić Tratinčica nudi i igraonicu ‘Slovkići’za prevenciju specifičnih teškoća učenja – dodaje.
Kaže kako nemamo informaciju jesu li djeca s odgodom kasnije uspješnija od druge djece, no svakako su uspješnija ukoliko ih uspoređujemo s njima samima.
– Ipak dolaze u školu spremniji, vještiji što odmah utječe na njihovo samopouzdanje i generalno sliku o sebi. O tim prvim danima uvelike ovisi uspješnost njihovog daljnjeg školovanja – zaključuje psihologica Paula Kuharić.
