Na prvi dan jeseni, a to je danas, obilježava se Međunarodni dan rijeke Drave, jednog od najdragocjenijih prirodnih bisera Hrvatske i Europe.
Drava je iznimno važna jer predstavlja jednu od posljednjih očuvanih nizinskih rijeka u Europi, bogatu raznolikim staništima koja pružaju dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama.
Tim povodom razgovarali smo s Goranom Šafarekom, biologom i stručnjakom za zaštitu prirode, koji je naglasio iznimnu biološku vrijednost ove rijeke.
– Drava je važna jer je to jedna od posljednjih očuvanih nizinskih rijeka u Europi s velikim brojem staništa. Dijelovi rijeke Drave, kao što su mrtvice, dijelovi toka, rukavci, poplavne šume i sprudovi, pružaju dom mnogim živim bićima, i zato je ona biološki jako vrijedna. S druge strane, mnoge europske rijeke su to izgubile i pretvorene su u kanale – istaknuo je Šafarek.
Što se tiče bogatstva ribljeg svijeta, Drava je pravi rekorder među hrvatskim rijekama. U njoj živi čak 80 vrsta riba, što je najveći broj zabilježen u bilo kojoj hrvatskoj rijeci. U području oko Koprivnice, rijeka je dom pedesetak vrsta, što je impresivan broj s obzirom na prisutnost hidroelektrana koje ograničavaju migraciju riba.
– Unatoč promjenama i preprekama, još uvijek imamo dosta mrjestilišta i poplavnih područja, što je razlog zašto Drava i dalje ima toliko riba. Uz riba, puno ima i ptica gnjezdarica – kaže Šafarek.
Jedna od zanimljivosti vezanih uz rijeku Dravu jest njena uloga u sprječavanju katastrofalnih poplava. Naime, prirodna poplavna područja rijeke pohranjuju višak vode, čime se smanjuje opasnost od poplava. U mnogim europskim zemljama gdje su rijeke kanalizirane, taj prirodni mehanizam više ne postoji.
– Njena prirodna poplavna područja nas spašavaju od puno gorih poplava koje bi mogle biti. Neke europske rijeke nemaju mjesta da pohrane vodu, dok kod nas još uvijek postoji taj luksuz da se višak vode pohrani između rijeke i nasipa. Samo ih treba izgraditi ili proširiti – ističe Šafarek.
Za kraj je poručio kako rijeku Dravu i dalje treba štiti.
– Treba čuvati njenu prirodnost, ključni su nasipi i da ona unutar nasipa može do mile volje plaviti i naravno, gdje god je moguće da se nasipi odmaknu od naselja – zaključio je Goran Šafarek.
Tekst pripremili Tea Gašparić Zadravec i Bojan Horvat.
