Festival autora i sajam knjiga “Vrisak” svake godine u rujnu stavlja Rijeku u središte književnog i kulturnog života Hrvatske i regije, a vizual ovogodišnjeg izdanja rad je jedne Koprivničanke.
Lana Deković, koja djeluje pod pseudonimom Žuti Šafran, trenutno živi i studira u Rijeci, iako dobar dio godine provodi i u Koprivnici. Završila je prvu godinu diplomskog studija Vizualnih komunikacija i grafičkog dizajna na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci i uskoro kreće s drugom, a sudjelovanje na raznim likovnim natjecanjima nije joj strano. Štoviše, njezini radovi često budu odabrani među najboljima. Tako je bilo i na već spomenutom natječaju za vizual riječkog sajma knjiga “Vrisak”.
– Imala sam čast biti izabrana kao jedna od tri finalista za vizualni identitet, pa sam znala da postoji šansa da baš moj rad bude izabran. Kada su prozvali moje ime, prvo sam bila u nevjerici, mislila sam da sam krivo čula. No, ubrzo je uslijedila euforija i mentalna priprema za projekt koji me čeka – prisjeća se Lana.
Inspiracija i proces stvaranja
Inspiraciju za svoje radove, ova 22-godišnja umjetnica najčešće pronalazi u svakodnevnom životu i zato najviše voli raditi ‘slice of life’ radove. Osim toga, privlače je osobne teme i istraživanje vlastitog identiteta, pa su joj inspiracija umjetnici poput Fride Kahlo i Käthe Kollwitz koje su se bavile sličnim temama. Također, obožava radove ilustratora kao što su Kim Jung Gi i Kitt Bennett, kao i mnogih drugih umjetnika koje otkrije putem društvenih mreža. Najveća inspiracija za nagrađeni rad bio joj je stari vizualni identitet Vriska, koji je dizajnirao Boris Malešević.
– Željela sam zadržati te punk elemente i stvoriti personifikaciju samog Vriska. Zato su glavni motiv otvorena usta koja vrište. Zadržala sam paletu boja iz prethodnog identiteta i dodala motive ruku. Ruke koje drže različite predmete, poput knjiga, kista i glazbenih nota, predstavljaju ljudski dodir, koji smatram ključnim u stvaranju svih vrsta umjetnosti – objašnjava.
Proces stvaranja kod Lane uglavnom počinje s idejom ili događajem koji zabilježi bilo u bilješkama na mobitelu ili u blokiću. Tehnika, tema i format ovise o vrsti rada, ali kad jednom odluči u kojem smjeru želi ići, prelazi na skiciranje.
– Obično radim nekoliko manjih skica olovkom na papiru kako bih definirala kompoziciju, paletu boja i ostale detalje. Kad sam zadovoljna tim osnovama, prelazim na odabrani medij, što je najčešće digitalno crtanje, i radim na njemu dok ne postignem željeni rezultat – priča Lana.
Dodaje da uživa u zabilježavanju smiješnih ili tužnih situacija iz stvarnih događaja kroz svoje radove, a dok se ne bavi takvim motivima, onda istražuje kombinacije svakodnevnog života s imaginarnim elementima, često ih povezujući s apstraktnim motivima.
Jedan tipičan dan studentice na Akademiji
Dan jedne studentice na Akademiji primijenjenih umjetnosti uglavnom počinje jutarnjim ritualom i pripremom svih materijala potrebnih za taj dan, nakon čega slijede predavanja gdje provodi većinu vremena radeći na raznim projektima.
– Nakon povratka u stan, nastavim raditi na fakultetskim zadacima ili poslovnim obavezama. U večernjim satima, ovisno o raspoloženju i vremenu, družim se s prijateljima ili se posvetim svojim drugim hobijima – govori Lana.
Kreativna blokada i društvene mreže
Baš poput mnogih umjetnika, i Lana se povremeno nađe u kreativnoj blokadi čime se ne nosi najbolje, no trudi se izbjeći takve situacije.
– Kada vidim da bi moglo doći do blokade, prisilim se raditi dalje. Svaki dan pokušavam napraviti barem jedan mali rad, čak i ako nije savršen po mojim standardima, samo da nešto stvorim. Kada me uhvati kreativna blokada mogu se vratiti tim radovima, pronaći onaj koji mi se sviđa i usavršiti ga. Tako uvijek imam spremne ideje kojima se mogu vratiti i nastaviti dalje – objašnjava.
Lana smatra kako su društvene mreže odličan način za povezivanje s drugim umjetnicima i ljudima sa sličnim interesima, a mogu biti i put do budućih suradnji.
– Koristim ih kao svojevrsni portfolio, gdje arhiviram svoje radove i istovremeno se promoviram na umjetničkoj sceni. Ponekad je teško ne uspoređivati se s drugim umjetnicima i njihovim radovima, no smatram da je to dio kreativnog procesa. Lijepo je vidjeti toliku količinu kreativnih ljudi i njihova različita izražavanja – ističe.
Što se tiče budućih planova, Lana kaže kako planira završiti diplomski studij i zatim se više posvetiti sebi i svom radu, pronaći posao u struci te nastaviti raditi na svojim stripovima, ilustracijama i drugim projektima.
– Pustit ću životu da me vodi – zaključuje.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
