Svjetski dan folklora, koji se obilježava 23. kolovoza, podsjeća nas na važnost očuvanja i promoviranja kulturne raznolikosti, dan kada slavimo univerzalni jezik koji spaja ljude i premošćuje razlike.
Folklor, kao izraz tradicije, običaja, glazbe, plesa i priča, predstavlja živo naslijeđe koje prenosi vrijednosti i identitet zajednice kroz generacije, a njegov glavni nositelj su upravo folklorna društva. Njihova je uloga neprocjenjiva jer svojim djelovanjem osiguravaju da naslijeđe predaka ne bude zaboravljeno. Te je činjenice svjesna i Nada Šešić, predsjednica, umjetnička voditeljica i koreografkinja Folklornog ansambla Koprivnica, s kojom smo porazgovarali o izazovima s kojima se folklorna društva suočavaju, ali i o uspjesima i budućim planovima ansambla.
Što je za Vas folklor?
S obzirom na to da se desetljećima aktivno bavim folklorom, za mene je to način života, jedna krasna glazbena i plesna priča. Svakako, folklor je umjetnost koja obuhvaća plesni, glazbeni i scenski izričaj; naziv za različite aspekte tradicijske kulture. Za mene, folklor je umjetnost bilo kojeg vremena, jer ono se ne može zamisliti bez folklornih elemenata, jednako kao i umjetnost. Sva vrhunska ostvarenja na području glazbene umjetnosti manje-više zasnivaju se na elementima folklora. Sve specifične osobine jednog naroda i kraja sakupljeni su u folklor koji je pak vezan uz čovjekovo življenje od samog početka njegova postojanja. Folklor je pisanje povijesti, čuvanje običaja svoga kraja, poseban oblik prijateljstva; nešto što bih svakome poželjela da se time bavi jer to je hobi koji puno otkriva, puno daje, krije posebne priče i nezaboravne događaje i radosti čuvanja nacionalnog identiteta.
Kada ste već spomenuli nacionalni identitet, kakve to posebne priče krije hrvatski folklor?
Mi ni sami nismo svjesni koliko smo mala zemlja, a bogata folklorom. Hrvatski folklor je jedinstven i neprocjenjivo je blago koje odaje svu veličinu, kreativnost i bogatstvo hrvatskog naroda i kulture. Svaki kraj u Hrvatskoj ima svoje pjesme, plesove, glazbala, običaje, narodne nošnje i svi se oni razlikuju jedan od drugoga. Par kilometara lijevo ili desno od određene točke i već je nešto drugačije i već je neka nova specifičnost folklora toga područja.
Predsjednica ste Folklornog ansambla Koprivnica dugi niz godina. Istovremeno ste i umjetnička voditeljica i koreografkinja u istom. Koje uspjehe biste izdvojili kao najznačajnije?
U prvom redu, izdvojila bih činjenicu da je Folklorni ansambl Koprivnica postao prepoznatljiva kulturna udruga. Kada sam došla u Koprivnicu kao mlada liječnica na staž, upitala sam ljude ima li u gradu kakvo folklorno društvo i nitko mi nije znao spomenuti niti jedno, a u to vrijeme su postojala dva. Bila su to mala društva koja, baš poput nekih danas, nisu imala financijska sredstava, prostora za vježbanje ni mnogo članova. Kroz 43 godine koliko djeluje Folklorni ansambl, odnosno Kulturno umjetničko društvo Koprivnica kako se je nekada zvao, mi smo se etablirali u vrh folklornog amaterizma Hrvatske i postali prepoznatljivi u našem gradu u kojem nema kulturne, turističke i gospodarske manifestacije koju ne uveliča Folklorni ansambl Koprivnica svojim sudjelovanjem. To su uspjesi do kojih se ne dolazi preko noći i u njih je uložen rad mnogih generacija amatera i entuzijasta koji su prepoznali vrijednost i značaj folklora. Oni su ti koji su gradili to društvo koje je raslo i koje je danas ovdje gdje jest. Još jedan od uspjeha je to što je ansambl predstavljao Koprivnicu i Koprivničko-križevačku županiju na gotovo svim značajnim folklornim manifestacijama i festivalima ne samo u Hrvatskoj već i inozemstvu – s ponosom smo nosili naše nošnje, pjevali naše pjesme i plesali naše plesove po čitavoj Europi, pa čak i u Aziji i Americi. Smatram da smo na lijep način prenijeli ime grada i Hrvatske širom svijeta.
Koliko je važna i kakva je suradnja s drugim kulturnim institucijama, organizacijama i društvima u Vašem radu?
U svakom radu važni su simbioza, razumijevanje i tolerancija. Mi smo svi vezani za Hrvatsko društvo folklornih voditelja i koreografa te za Hrvatski sabor kulture koji je krovna organizacija amaterizma i tu imamo dobru suradnju, isto kao i s ostalim društvima iz različitih krajeva Hrvatske i svijeta. Važno je da jedni drugima dolazimo u goste i prezentiramo svoju folklornu kulturu i bogatstvo tamošnjoj publici. To je jedna kulturna misija koju radimo i koja je važna, a to sve ide kroz suradnju.
Koji su najveći izazovi s kojima se danas suočavaju folklorna društva u očuvanju i promociji tradicijske kulture?
U svijetu različitih tehnologija, mogućnosti i provođenja slobodnog vremena, danas je svakako izazov privući mlade ljude i ukazati im značaj folklora. Mi im želimo pružiti tu ljepotu korisnog i aktivnog provođenja slobodnog vremena. Izazov je svakako zainteresirati mlade jer u ponudi imaju zaista previše različitih mogućnosti. Nadalje, izazov je uopće opstati i funkcionirati, jer danas se sva sredstva nabavljaju preko javnih projekata kojima se financiraju nošnje, instrumenata, te odlasci na gostovanja, turneje i svakodnevni rad. Dakle, izazov je napraviti dobre projekte koji će osigurati financijsku mogućnost djelovanja amaterskih društava.
Kako se folklorna društva prilagođavaju suvremenim trendovima u glazbi i plesu, a da pritom zadrže autentičnost tradicionalnih izvedbi?
U folkloru ta autentičnost mora biti sačuvana. To je veći izazov za voditelja odnosno koreografa, a treba napraviti koreografiju koja će biti zanimljiva za i izvođače i za publiku a da se sačuva autentičnost i elementi koji karakteriziraju folklor određenoga kraja. Hrvatska tradicijska glazba i instrumenti je nešto što se ne može promijeniti, ne ide se na električni zvuk instrumenata, već na njihov prirodni zvuk. Jednostavno je nedopustivo da u jednoj folklornoj izvedbi sviraju električna gitara ili sintesajzer. To, naravno, može proći tamo gdje nema stručnog žirija koji ocjenjuje izvedbe. Mi idemo na festivale gdje se traži živa glazba, a ne snimljena.
Što kažete na bendove poput, primjerice, koprivničkog Ognja koji koristi elemente folklora u svojim pjesmama? Na kraju krajeva, i Folklorni ansambl Koprivnica sudjelovao je u snimanju spota i na nastupima benda.
To podržavam i pozdravljam. Zaista mi je drago što se pojavljuju autori koji rade i pišu pjesme bazirane folklornoj glazbi i koji istovremeno daju svoj umjetnički ‘touch’ toj pjesmi. To je svakako poželjno jer je to još jedan način da se privuče onaj dio publike koji nije zainteresiran za folklor i koji možda nikada ne bi došao slušati i gledati neki folklorni nastup, ali će zato poslušati pjesmu benda Ogenj ili, recimo, Cinkuša, Lidije Bajuk i Dunje Knebl.
Kakvi su Vam planovi do kraja godine?
Do kraja godine ima još dosta nastupa koje treba odraditi. Danas već idemo na Međunarodni festival folklora u Vodnjan u kojem tri dana živi šarenilo nošnji, pjesme i plesa iz čitavog svijeta. Nakon toga krećemo s redovnim radom i probama. Radimo s dječjom grupom predškolskog uzrasta do sedam godina, zatim s dječjom grupom školskog uzrasta, s odraslima te s tamburaškim sastavom. Krajem rujna organiziramo 16. Međunarodni susret dječjih folklornih grupa ‘U bakinom krilu’ kada nam dolazi sedam gostujućih grupa. Budući da je naša starija dječja grupa bila najbolja na Županijskoj smotri dječjeg folklora na kojoj se bira predstavnik na značajnim folklornim manifestacijama, dobili smo zadatak predstavljati županiju na 21. Festivalu dječjeg folklora koji će se održati u Vinkovcima u listopadu. Isto tako, dječja skupina će imati nastup i koncert s dječjom skupinom Klek iz Ogulina. Pred nama je i godišnji koncert te gostovanja u Dubrovniku i Metkoviću. U studenome, Ženski vokalni sastav gostuje na Festivalu pučke pjesme u Sarajevu.
Ambicije za iduću godinu sigurno imate.
Što se tiče 2025. godine, u planu je da prikupimo još novih članova da nas bude što više. Ovim putem pozivam sve zainteresirane neka se uključe u rad ansambla. Sigurno neće požaliti jer puno je onih koji, nakon što su se uključili u društvo, rekli da im je žao što to nisu učinili prije. Naravno, radit ćemo na novim koreografijama, a već smo krenuli i sa organizacijom 18. Međunarodnog festivala ‘Iz bakine škrinje’. Već imamo nekoliko poziva za gostovanje na europskim festivalima. Sve u svemu, u planu za iduću godinu nam je puno nastupa, novih prijateljstava, pjesme, druženja, pozitive, smijeha i radosti.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
