Najveća povijesna manifestacija na ovim prostorima, Renesansni festival, za tjedan dana ponovno će nas vratiti u minulo doba srednjeg vijeka.
– Svjesni smo da sami ne možemo napraviti čudo, ali Renesansnim festivalom želimo oživjeti gradske bedeme i stvoriti žive slike povijesti na prostoru gdje je nekad bila koprivnička utvrda – govorio je davne 2006. godine direktor TZ Grada Koprivnice i idejni začetnik festivala Renato Labazan.
Priča koja je započela prije 18 godina danas se doista može gledati kao čudo, jer osim što se nametnula kao originalan proizvod koji je svakim izdanjem rastao sadržajem i širio se prostorom koprivničkih bedema, stavila je Koprivnicu na turističku kartu Hrvatske i kroz godine privukla na desetke tisuća posjetitelja.
– Manifestacija koja će se prvi puta održati u Koprivnici okupit će stotinjak domaćih i inozemnih izvođača. Želja nam je oživjeti gradske bedeme, ali i upoznati lokalno stanovništvo s povijesnim razvojem Koprivnice. Za zapadu su ovakve manifestacije uobičajena pojava pa smo, vođeni njihovim iskustvima, odlučili upriličiti takav događaj i kod nas – rekao je Labazan na tadašnjoj sjednici gradske Turističke zajednice.
Prvi Renesansni festival održao se tako 9., 10. i 11. rujna 2006. godine. Događanja su počela u subotu i trajala su do ponedjeljka iz razloga što se u srednjem vijeku vjerovalo da sve što počne u petak loše završi. To se, na kraju, pokazalo točnim, jer dobra posjećenost i originalnost ideje zajamčili su još bolju i bogatiju manifestaciju iduće godine, a i ponedjeljak je tradicionalno sajmeni dan.
Prisjetimo se stoga kako je izgledalo prvo izdanje Renesansnog festivala 2006. godine.
Manifestacija je započela u petak, besplatnom projekcijom filma Kraljevstvo nebesko u Kinu Velebit. Sljedećeg je dana na bašći organiziran bogat program koji je potrajao od 11 do večernjih sati. Predstavljena su srednjovjekovna jela, pića, zatim renesansni svirači – zbor, bubnjari i srednjovjekovna glazbena skupina Minstrel.
Prikazane su i divlje životinje i podravski vol Podolac, uz nastup sokolara. Nastupili su i srednjovjekovni zabavljači – žongleri, hodači na štulama i dvorske lude. Oko podneva je stigao kralj Ludovik Anžuvinski te uručio Povelju gradonačelniku Koprivnice, dok je Herman II Celjski, vlasnik susjednog Kamengrada iz 15. stoljeća, došao oko 16:30.
Poslijepodne je bilo u znaku viteških igara; oko 14 sati Družba vitezova zlatnog kaleža iz Donje Stubice prikazala je „Borbu za damu” te oko 17 sati „Borbu za zlatni kalež”. U 15 sati nastupila je Zrinska garda iz Čakovca, u 18 sati slovačka viteška skupina Jago, a u 18:30 koprivnički mušketiri koji su činili značajan dio vojske koja je tijekom 16. i 17. stoljeća boravila u protuturskoj utvrdi.
Bratovština sv. Ladislava iz Sv. Ivana Zeline tijekom dana je prikazivala gađanje grada opsadnim napravama, a navečer je maketa utvrde spaljena vatrenim kuglama iz katapulta uz nastup „žderača jognja” – gutača vatre, dok su bedeme osvjetljavale baklje i žarači. Tijekom poslijepodneva je na Sajmištu održano finale Croatia kupa u dresurnom jahanju, u organizaciji Konjičkog kluba Koprivnica.
Nedjeljni se program nije mnogo razlikovao od subotnjeg. Oko 17 sati održane su viteške igre na konjima (vitezovi su s konja mačevima sjekli bundeve), pri čemu je jedan konj otkazao poslušnost i time neplanirano zabavio publiku. Time je zatvoren festival, samo je još u ponedjeljak održan srednjovjekovni sajam kojeg je potvrdio još Ludovik Anžuvinski svojom poveljom iz 1356. godine.
Programa, dakle, nije nedostajalo, kao ni posjetitelja – osim iz Koprivnice, bilo ih je i iz drugih krajeva Hrvatske, pa i iz inozemstva.
