Već i vrapci na grani znaju da “nema dovoljno majstora”, a sudeći prema (ne)mogućnosti edukacije i odraslih za deficitarna zanimanja, tako skoro ih neće ni biti.
Cijene pojedinih usluga tako će, zgodno ili nezgodno, ostati prilično visoke jer – konkurencije nema ili je mizerna.
Jedan od najslikovitijih primjera je cijena čišćenja plinskog bojlera u domaćinstvu. Ta usluga, koju su svi obvezni naručiti barem jednom godišnje i to samo od ovlaštenih servisera, u Koprivnici je u nekoliko godina poskupila s 50 kuna (6,60 eura) na 75 eura, što je povećanje od više od 1.000 posto.
Mnoga kućanstva koja jedva spajaju kraj s krajem zasigurno će ili prionuti samostalnom rastavljanju i čišćenju bojlera ili će redovne servise jednostavno preskakati, dovodeći se u oba slučaja u izravnu životnu opasnost.
Pitanje smatra li da će zbog enormnog rasta cijena pojedinih, nužnih usluga, život brojnih stanovnika biti ne samo teži, nego i opasniji, postavili smo predsjednici Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije i potpredsjednici Hrvatske obrtničke komore Ireni Kovačić.
– Sve vam je to jedan začarani krug. Nemamo majstora i nemamo ljudi koje bi si korisnici mogli izabrati. Jesu li te cijene opravdane, ne bi voljela u to ulaziti da nekoga ne povrijedim. Osobno kao obrtnica radim jednu drugu uslugu koju naplaćujem i ono što ću za sebe reći, ne možemo biti ni prelakomi – kazala je Kovačić.
Obrtnici biraju hoće li prenositi znanje ili ne
Zanimalo nas je i postoji li mogućnost da odrasla, nezaposlena osoba koja je vješta u, primjerice, vodoinstalaterskim radovima, ali nema formalno strukovno obrazovanje, pronađe posao u nekom takvom obrtu i skrati svima vrijeme “čekanja majstora”. Ono što bi vlasnik obrta tada trebao učiniti je, laički smo pretpostavili, kod sebe eventualno usavršiti takvu osobu.
– Tu nema jednoznačnog odgovora jer neka zanimanja iziskuju znanja na razini srednjoškolskog obrazovanja ili majstorskog ispita, što vrijedi za poslove vodoinstalatera, električara, instalatera grijanja, frizera i slično. Kratkotrajni obrazovni programi za odrasle koje nude učilišta, nude mogućnost stjecanja određenih kompetencija, ali za određena zanimanja ne mogu se očekivati vrhunski radnici u kratkom vremenu ako nisu prošli adekvatnu nastavu – kazala je Kovačić.
Ističe i kako u pojedinim slučajevima, za neka zanimanja, isključivo obrtnici odlučuju hoće li svoje znanje prenijeti na drugu osobu ili ne.
– Neki naši obrtnici spremni su na to i daju svoju žrtvu, pa čak i bez naknade. Osobno sam cvjećarka i bez problema svoje znanje besplatno širim dalje i učim djecu koju to zanima, ali to je individualna stvar. Sigurno ima i majstora koji bi htjeli učiti druge, ali nemaju vremena. Vrtimo se u jednom začaranom krugu – dodala je.
‘Dođite i pitajte što nam treba’
Svi oni koji bi se kroz sustav obrazovanja htjeli prekvalificirati za nešto što je traženo, trebali bi svakako prije doći u obrtničko učilište i pitati “što vam treba”, umjesto da se sami “zalete” u neku struku koja možda i nije toliko deficitarna.
– Postoje verificirani programi koje se može završiti i putem besplatnih vaučera. Imali smo nedavno puno polaznika montiranja fotonaponskih sustava, web programiranja i asistenata za EU projekte – kazala je Kovačić te pozvala zainteresirane na konzultacije u učilište koje može pomoći ljudima da odaberu pravi put.
Poziv su dobili i postojeći obrtnici, koji nerijetko ne znaju da im matična komora može pomoći.
– Svima nam je stalo do toga da nas ljudi koriste, jer tome služimo. Često nam govore, pa čemu služe te institucije, a zapravo puno puta kad mi se neki obrtnik obrati i kaže, a čemu vi služite, samo vam članarinu plaćam, pitam ga: A znate li čemu mi služimo i gdje se uopće nalazimo, znate li koje sve usluge možete od nas dobiti… Nažalost, mnogi naši obrtnici to ne znaju. To mi je žao i voljela bi da se to promijeni, vrata su svima otvorena i svi su dobrodošli – zaključila je predsjednica županijske Obrtničke komore i potpredsjednica Hrvatske obrtničke komore Irena Kovačić.
Na kraju podsjetimo kako ove jeseni odrasli neće moći upisati nijedan od 30 programa strukovnog obrazovanja u županijskom Centru kompetentnosti u Koprivnici i Đurđevcu, jer resorno ministarstvo predavačima ne želi priznati prekovremeni rad.