Tri dana, 2.000 sudionika i 50.000 posjetitelja – brojke su to koje pokazuju kako je ovogodišnja Picokijada ispunila sva očekivanja. Posjetitelji su zadovoljni viđenim i ponuđenim, a organizatori ponosni što je 56. izdanje ove popularne manifestacije prošlo prema planu.
Odmora nema – Mario Fuček, direktor TZ grada Đurđevca, već je počeo s pripremama za iduću godinu. Valja nadograditi ovu veliku priču i podići ljestvicu još više. Kakva je trenutna turistička situacija u Đurđevcu, s kakvim se sve izazovima susreću te na koje segmente turizma se planiraju fokusirati u narednom razdoblju u TZ grada Đurđevca, donosimo u još jednom Glasovom intervjuu.
Direktore Fuček, više nego uspješna 56. po redu Picokijada je iza nas. Dovoljno vremena je prošlo za slijeganje dojmova ovogodišnje manifestacije. Što kažu posjetitelji i kako ste vi doživjeli manifestaciju iz perspektive organizatora?
Iako je Picokijada oborila rekorde i po posjećenosti i po potrošnji usprkos nesnosnim vrućinama, mi kao organizatori smo iznimno autokritični. Detektirali smo niz samo nama vidljivih problema i već tražimo načine kako da poboljšamo narednu Picokijadu te da ju programski i produkcijski oplemenimo. S druge strane, feedback posjetitelja je sjajan i to je nama iz organizacije sjajna motivacija za daljnja manifestacijska nastojanja. Koristim priliku da se još jednom naklonim svim suorganizatorima, sudionicima, medijima, sponzorima i posjetiteljima Picokijade 2024.
Kako biste opisali trenutnu turističku situaciju u Đurđevcu? Što najviše privlači posjetitelje, osim Picokijade?
Ako uzmemo u obzir da smo destinacija bez tradicije bavljenja turizmom, da smo bez obale i termi, imamo razloga za zadovoljstvo jer smo u kratko vrijeme pozicionirani u sam turistički vrh kontinentalne Hrvatske. Rezultat je to niza (kapitalnih) ulaganja u turističke doživljaje, intenzivnije valorizacije kulturne i prirodne baštine, značajnije uključivanje privatnog sektora u turistička kretanja te sjajna sinergija između javnog, civilnog i gospodarskog sektora. Srednjovjekovna utvrda Stari grad, Interpretacijski centar Picokijade, izložbe svjetski poznatih umjetnika, Đurđevački pijesci i mini zoo Hrvatska Sahara, očuvana rijeka Drava, Park šuma Borik, vinorodna Bilogora i kvalitetna vina z Peskov na Đurđevačkoj vinskoj cesti, bogata gastronomija, edukacijski, animatorski i teambuliding programi, škola u prirodi, razgranata mreža paneuropskih i lokalnih cikloruta, Podravina adventure pustolovni paket (rafting, paragliding, airsoft i quad safari) samo su dio bogate turističke ponude grada Đurđevca. Ako tome dodamo mnoštvo manifestacija (imamo preko 200 događanja tijekom godine), doživljaji Đurđevca su još potpuniji. Pedeset tisuća individualnih i organiziranih izvanmanifestacijskih posjetitelja i izletnika je pozitivan pokazatelj da idemo u dobrom turističkom smjeru, a samo u proljetnom periodu imali smo tristotinjak autobusa posjetitelja iz cijele Hrvatske.
Đurđevac prije svega pet godina uz nije imao niti jedan jedini privatni krevet. Danas ih imamo 50 novih u gradu te na bilogorskoj vinskoj cesti, a otvoren je i hostel s 50 ležajeva
Picokijada nije i ne smije biti jedini projekt TZ-a. Koji su najvažniji projekti koje Turistička zajednica grada Đurđevca trenutno provodi kako bi unaprijedila turističku ponudu grada?
Trenutno radimo na diverzifikaciji i sadržajnom obogaćivanju predstojećih manifestacija, na zahtjevnom certificiranju Đurđevca kao prvog kontinentalnog grada s Green destination certifikatom, na organizaciji ‘Fra ma fu festivala reportaže’ gdje ćemo okupiti mnoštvo eminentnih novinara i reportera, na obogaćivanju teambuilding i outdoor doživljaja te na promociji lijepe naše Podravine. Veselim se pejzažnom i hortikulturalnom uređenju okolice utvrde Stari grad za koji su osigurana značajna sredstva iz nacionalnih fondova te naravno, završetku zelene obnove našeg prekrasnog trga.
Koji su najveći izazovi s kojima se suočavate u privlačenju turista u Đurđevac koji već sada može služiti kao primjer drugim sredinama u kontinentalnom djelu Hrvatske i kako ih planirate prevladati?
Kvalitetna, obrazovana i proaktivna radna snaga i prometna povezanost su dva najveća problema turističkih aspiracija Podravine. Nadamo se da će naši vlastodršci kvalitetnije prionuti rješavanju gorućih problema Podravine. Hrvatska nije samo Zagreb i Dalmacija!
Na koji način se Đurđevac promovira na nacionalnoj i međunarodnoj razini? Koristite li digitalne platforme i društvene mreže u svojoj promociji?
Naša promocija pretežito uključuje online oglašavanje. Jeftinije je, lako targetiramo ciljane skupine i imamo instantne povratne informacije o eventualnom interesu.
Ulaganja u kontinentalne turističke doživljaje još uvijek nisu dovoljna. Moglo bi to i bolje
Kakva je vaša suradnja s drugim turističkim zajednicama i institucijama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini?
Iako smo posredstvom i u suradnji s resornim ministarstvima iznjedrili niz (kapitalnih) turističkih projekata, smatram da ulaganja u kontinentalne turističke doživljaje još uvijek nisu dovoljna. Moglo bi to i bolje. Sa Županijskom Turističkom zajednicom imamo sjajnu suradnju. Pomoćnica direktora Sočev podržava svaku našu inicijativu i obrnuto kad god nam zatreba. S TZ Dravski Peski također imamo lijepu suradnju, posebice vezano uz pustolovne doživljaje Podravine i turističku valorizaciju naše prekrasne Drave u okviru turističkog paketa Podravina adventure.
Suradnja s koprivničkom Podravinom je isto jako lijepa i Koprivničanci su nam uvijek jako dragi gosti. Vrlo rado ugošćujemo rock i tamburaške sastave, tamburaške ansamble, udruge žena, umjetnike, dobrohotne medije, ekipu Ludensa, a rado bi ugostili i Haramije kad bi se to smjelo. Također, imamo sponzorska partnerstva s nizom tvrtki, surađujemo s produkcijskim, ugostiteljskim, pirotehničkim, audiovizualnim i inim firmama. Osobno mi je stara podravska dama pružila, a i dan danas mi pruža, niz lijepih uspomena i doživljaja – vesele pivovarijade, kultna Koogla, rock koncerti (Overflow smo gledali kao božanstvo), velebni ‘diskači’, RockLive, jazz koncerti i festivali, vesela Martinja, sjajan Renesansni festival, fina klopa u Kralušu i na PRC-u, kampiranja na podravskom moru, fešte na vinorodnim koprivničkim obroncima itd… Još da neki, egom zaslijepljeni, ponižavanju skloni i iznimno sebeljubivi turistički protagonisti prepuni iluzije superiornosti i superlativnosti gledaju na ostatak Podravine s više zanosa, suradnja bi bila fantastična.
Na kraju bih istaknuo da Đurđevac bez bliske i kvalitetne suradnje između gradske uprave te svih institucija civilnog i gospodarskog sektora, nikad ne bi imao infrastrukturni, urbanistički, komunalni, kulturni i turistički uzlet kakav ga već neko vrijeme ima.
Koje su novosti u ponudi smještajnih kapaciteta u Đurđevcu? Ima li novih investicija ili planova za poboljšanje smještajnih kapaciteta?
Đurđevac prije svega pet godina uz hotel Picok i LD Peski nije imao niti jedan jedini privatni krevet. Danas ih imamo 50 novih u gradu te na bilogorskoj vinskoj cesti, a otvoren je i hostel s 50 ležajeva. Dakle, privatni sektor se intenzivnije uključio u turistička kretanja i to nas posebno veseli. Ako k tome dodamo da još niz privatnih subjekata trenutno ulaže u izgradnju kvalitetnih turističkih objekata visoke kategorije s bazenima i ‘incentive’ dodatnom ponudom, imamo razloga za zadovoljstvo i turistički optimizam.
