Bicikl je jedno od najpristupačnijih prijevoznih sredstava. Neki se njime koriste radi rekreacije, ali nekima je i profesija. Osim zdravstvene koristi, ima značaj utjecaj na zaštitu i očuvanje okoliša.
O bicikliranju u Koprivnici najbolje nam može reći Hrvoje Tisaj, predsjednik Biciklističkog kluba Rotor. Hrvoje se bicikliranjem bavi već 12 godina, a kako navodi ono je za njega ispušni ventil i odmor od posla i obaveza.
Nastavio je kako je bicikliranje odličan način za rješavanje svakodnevnog stresa, a bijeg biciklom u šumu odličan je spas od visokih temperatura koje su nas snašle. Razlika je od pet do šest stupnjeva manje nego na cestovnoj vožnji, kaže.
– Odličan je ispušni ventil, a ima i pozitivan utjecaj na kardiovaskularni sustav, održavanje ili gubljenje kilaže pa čak pozitivno utječe i na probleme sa zglobovima – objasnio nam je Tisaj i napomenuo kako se bicikliranjem na duže staze mogu vidjeti i doživjeti različiti krajolici koje bismo u klasičnoj vožnji automobilom zanemarili.
Uz rekreativno bicikliranje, Hrvoju teče i drugi mandat predsjednika Biciklističkog kluba Rotor.
Aktivnosti kluba
Govori nam kako u ovom trenutku klub broji više od 100 članova, a kontinuirano ih u stalnim aktivnostima sudjeluje 40-ak. Najmlađi član klub ima sedam godina, dok najstariji broje između 63 i 65 godina.
Uz profesionalne vožnje i utrke van grada, klub često održava aktivnosti u gradu pogodne za amaterske i rekreativne vožnje, ali i promotivne aktivnosti kojima građane upoznaju s njihovim aktivnostima. Mogu se tako pohvaliti evolucijom aktivnosti članova nakon početka takozvane Vožnje četvrtkom od 17 sati. Objašnjava kako je riječ o vožnji s Rotorovcima za građane koji se tek žele uključiti u takvu vrstu rekreacije. Ovakva aktivnost, nastavlja Hrvoje, daje šansu da se građani upoznaju sa samim biciklom, mogućim rutama koje su im dostupne, ali i stjecanju novih znanja i poznanstva. Na vožnje četvrtkom pokazao se jako dobar odaziv, a unazad četiri, pet godina kroz te vožnje se broj članova kluba povećao za 50 posto.
– Osnovna stvar je razbiti ljudima mit da smo mi ekipa sa skupim biciklima i opremom, nabrijani i dobre kondicije. Naravno da imamo dečke koji više treniraju i više ulažu, ali fokus je na rekreativnoj bazi – objasnio je.
Pedaliranje po Koprivnici
Unazad par godina aktivno bicikliranje po Koprivnici doživljava pad.
– Nekada je Koprivnica bila grad bicikala. Ako ste prolazili poslije 15 sati uz Podravku, mogli ste vidjeti do 1000 bicikala na kojima su pedalirali radnici s posla ili na posao. Danas svjedočimo da svako domaćinstvo posjeduje po dva tri auta i građani sve manje biraju bicikl. Bilo bi interesantno da kompanija poput Podravke pokrene neki princip stimuliranja svojih zaposlenika koji dolaze na posao biciklom. Zasigurno bi vožnja biciklom porasla – predložio je naš sugovornik.
Naglašava i kako se Koprivnica može pohvaliti kvalitetnom infrastrukturom biciklističkih staza.
– Imamo uređene biciklističke staze unutar, a tako i na rubnim dijelovima grada. Prema Peterancu i Glogovcu napravljene su nove biciklističke staze koje omogućuju dobar put za širenje biciklizma. Međutim, ljudi i dalje nisu svjesni koliko je bicikliranje korisno za zdravlje, kako fizičko tako i psihičko. Kvaliteta infrastrukture je jako dobra, ali je kultura bicikliranja jako loša – požalio se Tisaj.
Navodi kako je najveći problem gradske vožnje nenošenje opreme, što je jako opasno.
– Ljudi, ponajviše mladi, voze bicikle po gradu velikim brzinama, a ne nose kacigu i ugrožavaju svoju sigurnost. Po gradu ima puno točaka sjecišta biciklističkih staza gdje su oštri kutevi. Pod velikom brzinom i bez sigurnosne opreme, rizik od nesreće je neizbježan. Nekada je i pet kilometara na sat dovoljno za ozbiljnu ozljedu – napominje.
Iako postoji zakonska regulativa vožnje biciklom, mnogi ju ne poštuju.
– U većem postotku su to mladi. Izbjegavaju nositi kacigu radi ismijavanja društva. Problem počinje od najranije dobi i od škole. U osnovnim školama postoji mogućnost polaganja za bicikl. Stravično postroženje uvjeta potrebnih za prolazak ispita mnoge je obeshrabrilo – napomenuo je Tisaj.
Istaknuo je kako je temelj svake sigurne vožnje kaciga. Hrvoje je s nama podijelio kako je i sam iskusio nekoliko situacija u kojima mu je upravo kaciga spasila život.
– Svi razmišljaju da se loše stvari događaju drugima, a može se i nama dogoditi. Ljudi podcjenjuju kacigu, a može spasiti život – naglasio je.
Ako niste dovoljno upoznati s mogućnostima bicikliranja po Koprivnici, a želite se uključiti u rekreaciju, saznali smo nekoliko preporuka za početničke rute.
– Interesantna je dionica do druge barake na Vinici i obnovljena staza na Bilogori. Prolaz do Stankovog vrha sada je asfaltiran i tamo se preko Jagnjedovca može napraviti lijep krug na brdovitom dijelu. Ako se odlučite na bicikliranje četvrtkom, potreban vam je prosječan bicikl s debljim gumama, takozvani mont bike, prosječna kondicija i kaciga. Bez kacige ne puštamo nikog. Vožnja šumom je možda ugodnija s obzirom na temperaturu, ali moramo uzeti u obzir da i ona ima svoje mane. Bilo kakva šuma ili makadam iziskuje bicikl s debljim gumama. Kaciga je temelj svega, a radi različitih insekata koji mogu zujati oko glave, preporučuju se i sportske naočale – pojasnio je.
Tisaj nam je objasnio i kako ljudi znaju kupiti bicikl za veliku cijenu, a onda, pogotovo kod muškaraca, doslovno im se više ne da voziti jer im nešto ne odgovara.
– To je položaj bicikla. Imali smo par biciklijada na kojima smo svjedočili kako puno ljudi ima neispravan položaj bicikla. Uz opremu i volju, jednako je važan položaj i visina sjedala te položaj sjedala od volana do sjedala. Radi neispravnog položaja dolazi do mogućnosti ozljede koljena, prepona, a muškarci moraju obratiti pozornost i na zaštitu genitalija. Položaj bicikla je 80 posto udobnosti i volje za vožnjom. Radi se o centimetru dva krivog položaja, a može im biti fenomenalno – naglasio je Tisaj i dodao da su Rotorovci tu za sva pitanja i pojašnjenja.
Spomenimo na kraju i da svake godine klub održava amaterske utrke cestovnog i šumskog bicikliranja, a ove se godina maraton održava 25. kolovoza na trim stazi Crne gore u Koprivnici.
Tekst pripremila Leona Barešić.
