Ponedjeljak, 30. rujna 2024.

Već se godinama pitamo zašto autoceste zaobilaze Koprivnicu. Isto se pitao i akademik Dragutin Feletar još 1986. godine

Pitanje prometne povezanosti Koprivnice sa Zagrebom, ali i drugim mjestima i prometnim pravcima u Hrvatskoj u posljednjih se nekoliko desetljeća toliko potezalo u javnosti i medijima da se već sasvim izlizalo.

Nikome zapravo u potpunosti nije jasno zašto još uvijek nemamo famoznu ‘brzu cestu’, a odgovori se najčešće traže u političkim igricama i nadmudrivanju vladajućih i oporbe. Ipak, čini se kako je riječ o problemu starom gotovo 40 godina jer slično je pitanje u Glasu Podravine objavljenom 4. srpnja 1986. postavio i akademik Dragutin Feletar, pitajući se zašto autoceste zaobilaze Koprivnicu.

To je pitanje sasvim legitimno, a pogotovo ako uzmemo u obzir da je najkraći i najprirodniji pravac povezivanja Mađarske sa Zagrebom upravo područje Lepavinske previje. Danas, gotovo 40 godina kasnije, na korak smo do konačnog pružnog povezivanja Zagreba s ‘državnom granicom’, dok se ‘brza cesta’ iz istog pravca prema Koprivnici gradi dinamikom koja je u najmanju ruku suprotna imenu spomenute ceste.

Naslovnica Glasa Podravine i Prigorja objavljena 4. srpnja 1986. godine

Feletar u vom karakterističnom stilu pronalazi brojne razloge zašto je nas ceste zaobilaze te zašto se infrastrukturno favorizira takozvani ‘varaždinski pravac’, no u zaključku svog teksta postavio je i jedno važno pitanje koje daje naslutiti kako su se u ovih četrdesetak godina možda mijenjala imena država ili onih na vladajućim pozicijama, no i to nažalost, nije se promijenio i njihov ‘mind set’ koji bi nas konačno pogurao naprijed.

Čini se da su političari danas otkrili ‘toplu vodu’ ili barem ono što je naš akademik znao još ‘prekjučer’.

Članak akademika Dragutina Feletara koji postavlja gotovo vječno prometno pitanje našega kraja

– Očito je da danas nema razvoja suvremene privrede bez brze intenzifikacije prometa i prometnih sredstava. Sadašnje stanje magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta u našem kraju očito pokazuje da se razvoju prometa nije niti približno pokazivala dužna pažnja. Zato i nije čudno što nam je i 1974. pa eto i 1986. nekako nezapaženo promaklo zaobilaženje Koprivnice kao cestovnog križišta u prostornom planu Hrvatske. Zar nam je svejedno da li će naš kraj optimalno iskoristiti svoje razvojne komparativne prednosti ili neće?!, zaključio je Feletar.

 

 

Slušaj uživo
zatvori