Petak, 22. studenoga 2024.

FOTO: HRAST KOJI PRIČA POVIJESTI Hećimović: Želio sam prikazati kako je cijelo jedno drvo nadraslo priču ljudskog života zadnjih 270 godina

Davne 1740. godine posađen je jedan hrast lužnjak.

Bila je to godina kada je Marija Terezija postala caricom, a iste je godine zabranjeno spaljivanje vještica. Dok je stablo raslo, oko njega su se zbivala događanja koja su nevjerojatno važna za čitav ljudski rod – od Francuske revolucije do Drugog svjetskog rata, od izuma automobila do prvog mobilnog telefona…

To je drvo hrasta doživjelo duboku starost od 270 godina. Ponosno se vinulo 29 metara u visinu i 515 centimetara promjera u visini prsa. Sva ta starost, ljepota i snaga ugasili su se 2010. godine udarom groma.

No, ovdje priča našeg hrasta ne staje – u Jagnjedovcu, na imanju Sunčano selo obitelji Hećimović, nalazi se veliki hrastov kolut kojeg je Davor Hećimović pretvorio u interaktivni prikaz najvažnijih povijesnih događaja.

– Hrast je rastao kod šumarije Repaš kao jedno od sedam stabala registriranih kao spomenik prirode, a njegov kolut koji se ovdje nalazi bio je poklon dipl.ing.šum. Zvonimira Ištvana. Profesor sa Šumarskog fakulteta, Ernest Goršić koji se bavi dendrokronologijom, odnosno određivanjem starosti drveta, pronašao je podatak da je stablo hrasta bilo staro 270 godina do trenutka kada je bilo oboreno – započinje priču Hećimović koji je svojim projektom ‘Hrast priča povijest’ želio prikazati kako je cijelo jedno drvo nadraslo priču ljudskog života tih zadnjih 270 godina.

– Godove sam brojao satima, a izabrao sam podatke, odnosno godine, koji bi za djecu bili najzanimljiviji. Jer, kada pretražujete podatke na Internetu, dvije trećine važnih datuma vezano je uz politiku i ratove. One koji bi djeci bili zanimljivi nije teško pronaći, ali moraš prebirati – ističe Hećimović.

Veliki hrastov kolut Davor Hećimović je pretvorio u interaktivni prikaz najvažnijih povijesnih događaja

‘Hrast priča povijest’ funkcionira na principu povlačenja crvenog konca koji je zavezan za klin, koji je pak zabit u jedan od mnogobrojnih godova. Povlačenjem konca otvara se kartica s godinom i događajem koji ju je obilježio.

– Ovo što sada vidite, ja sam prvi put ugledao u znatno manjem i jednostavnijem obliku u Austriji prije više od 25 godina. Ideje se snime, slikaju, pamte, zapisuju… Imao sam, dakle, osnovnu ideju, ali dodao sam i nešto svojega – objašnjava Hećimović.

Šumari vole reći da hrast raste 100 godina, živi 100 godina i umire 100 godina. U godovima ovoga hrasta utkano je tako 270 godina ljudske povijesti i nevjerojatnih postignuća – od izuma parnog stroja i električne struje do prvog televizora u boji i prvog računala… hrast zaista priča divnu povijest, a u sigurnim rukama Davora Hećimovića nastavit će biti svjedokom vremena koje nam tek slijedi. Nadajmo se lijepom.

Slušaj uživo
zatvori