Prije nekoliko tjedana zadesila nas je katastrofa.
Bujične poplave pogodile su Podravinu, a najviše je nastradala Rasinja i Štaglinec. Osim Podravine, neprestane kiše i poplave zadesile su i ostatak Lijepe Naše, zapadnu Europu u kojoj je najviše nastradala južna Njemačka.
Podsjetimo, na području općine Rasinja je proglašena elementarna nepogoda. Prema procjeni općinskih povjerenstva štete su nastale na poljoprivredi, građevinama i u prometu.
Prirodna nepogoda koja je zadesila dio Hrvatske, ali dobar dio Europe zabrinjava proizvođače, ali i kupce žitarica. Postavlja se pitanje: “Zašto unatoč poplavama cijene žitarica i uljarica padaju?”.
Na pariškoj Euronext burzi, rujanska je pšenica zabilježila pad od gotovo dva eura, na 257 eura po toni. Trend pada za kukuruz i uljanu repicu je duplo veći, četiri €/t te iznosi 223,50 €/t, odnosno 475 €/t.
Pad je vidljiv i u ostatku svijeta
Poljoprivredni portal, Agroklub prenosi kako je u Rusiji zbog velike suše smanjena prognoza izvoza žitarica u sezoni 2024./25., za 1,5 %, na 58,2 milijuna tona.
Također, do velikog pada cijena žitarica došlo je i u SAD-u zbog snažnog pada cijena nafte.
Kontaktirali smo i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koji su nam rekli kako se cijene žitarica utvrđuju na temelju ponude i potražnje te kretanjima cijena na europskom i svjetskom tržištu, a samim time i hrvatskom.
– Obzirom da je talijansko tržište tradicionalno izvozno tržište za hrvatske žitarice, pitanje potražnje na tom tržištu također ključno utječe na tržište u Hrvatskoj i kretanje cijene žitarica na našem tržištu. Hrvatska je proizvodnjom žitarica samodostatna i proizvodimo više žitarica od svojih potreba, što više proizvodima žitarica u znatnom višku što stvara izanate zalihe žitarica na našem tržištu. Sama ta činjenica, odnosno spoznaja, da na tržištu postoje znatne zalihe žitarica ima učinak na cijenu, odnosno njeno spuštanje. Naprosto zakonitost ponude i potražnje, a u ovome slučaju obilna ponuda žitarica koje su na zalihama u Hrvatskoj, te činjenica da na našu cijenu žitarica isto tako utječe i razina cijena po kojoj se pšenica izvozi u Italiju, (a ta je cijena posljednje dvije godine iznimno niska zbog priljeva pšenice na talijansko tržište po nižim cijenama) sve to dovodi do situacije da je cijena žitarica kod nas nešto niža nego u okolnim zemljama i njihovim robnim burzama – objasnili su.
Hrvatska nema prava određivati cijene
Kako je Hrvatska članica Europske unije nema zakonodavnih mogućnosti određivati zaštitne cijene, a niti određivati dugoročne cijene žitarica na tržištu. Dodajmo kako Europska komisija određuje zajamčenu cijenu (žitarice 101 eur/tona), prati tržište i provodi intervenciju kupanje kada ocjeni da je tržišna cijena ispod zajamčene.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva poduzima niz mjera pomoći poljoprivrednim proizvođačima kako ne bi došlo do značajnog smanjenja ili potpunog prestanka proizvodnje velikog broja gospodarstava što bi za posljedicu imalo narušavanje primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene sigurnosti.
– Tako je 2023. godine Vlada Republike Hrvatske donijela Program potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru ratarstva, a u 2024. godini Program državne potpore za proizvođače u sektorima voćarstva i ratarstva, okviru kojeg je donesena mjera potpore za kompenzaciju rasta troškova proizvodnje u sektoru ratarstva – ističu.
Shodno navedenom, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i dalje kontinuirano prati stanje na tržištu te će u slučaju potrebe žurno i na adekvatan način postupiti uzimajući u obzir dane mogućnosti.
Već smo spomenuli da je na području Općine Rasinja proglašena elementarna nepogoda, a načelnik Kolman spomenuo je kako je sada u tijeku prijava štete.
– Sad je sve normalno, od kad se je voda povukla. Nemamo više vodenih ugroza. Podrumi se suše, niže etaže kuća su očišćene. Odvezeni su uništeni namještaji, sad traje procjena šteta. Do sada je svoju štetu prijavilo 20 poljoprivrednika, a prijave još uvijek traju – zaključio je načelnik Kolman.
