U petak, 10. svibnja Muzej grada Koprivnice počinje ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana muzeja izložbom u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama.
Naziv izložbe ERNESTINOVO: mjesto susreta, stvaranja i kolektivnog aktivizma otkriva da je riječ o malom mjestu neobičnog imena koje čuva velika imena i postignuća. Već i ova rečenica poveznica je između Ernestinova i Hlebina – slavonskog i podravskog sela umreženog kreativnim i umjetničkim strunama naivne umjetnosti.
Početak 1970-ih godina vrijeme je procvata i ekspanzije naivne umjetnosti pa 1973. kreće i održavanje kiparske kolonije u Ernestinovu. Kiparska kolonija Ernestinovo stasala je na temelju kriterija koje su postavile dotad aktivirane kiparske kolonije upravo u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama, ali i u Kostanjevici na Krki, u Čačku ili Zlataru. No nijedna od spomenutih nije zadržala kontinuitet postojanja kroz ovako dugi period vremena zahvaljujući snažnom simboličkom uporištu, ali i velikoj volji i želji mještana da tradicija, živi, napreduje, mijenja se i razvija u skladu s potrebama vremena. O povijesti ernestinovačke kolonije iscrpno su pisali Zlata Živaković-Kerže koja pokriva prvih 35 godina djelovanja te Marijan Špoljar koji uz 50. obljetnicu Kolonije priredio ozbiljnu publikaciju koja se osvrće na potonje godine kolonije, a posebno na stvaralaštvo Petra Smajića.
Dolazak Petra Smajića u Ernestinovo metaforički, simbolički i neslućeno je predodredio nastanak dugovječne kolonije. Smajić u Slavoniju doseljava iz podbiokovskog podneblja, kad u ratnim 1940-im godinama ostaje bez ognjišta, a krajem Drugog svjetskog rata dobiva kuću u Ernestinovu. Iako nije bio inicijator ni organizator, simbolička komponenta snage i jačine njegova imena bila je važna i dostatna.
Unatoč manjku interesa i mogućnosti radi zdravstvenih poteškoća da fizički sudjeluje i prisustvuje, Smajić se aktivirao unutar vlastita doma i producirao skulpture koje je poklonio u fundus kolonije, odnosno kasnije oformljene galerije i udruge. Zahvaljujući neumornom entuzijazmu Mate Tijardovića i prepoznavanju kapitala Smajićeva imena ernestinovačka kolonija uspješno je odmotavala i širila klupko svoje priče prema slikarskoj koloniji, dječjoj koloniji te nizu kulturnih, sportskih, književnih, filmskih i zabavnih sadržaja za raznolike uzraste. Zahvaljujući kontinuiranoj ekspanziji izložbe iz sve bogatijeg fundusa počinju se organizirati i u drugim mjestima i gradovima. Tradicija je to koju Hlebine s ponosom nastavljaju i danas ugošćuju 20 autora, 22 skulpture i 5 reljefa uz bogatu (foto)dokumentaciju važnog projekta koji dokazuje kako malo mjesto velike sinergije i upornosti stvara začudne uspjehe. Odabrani autori i djela pružaju tek djelić uvida u bogatstvo fundusa i tradicije i svakako su pozivnica za put do slavonskog sela u koje su nekad s veseljem putovali i značajni hlebinski umjetnici (Hegedušić, Generalić, Belković, Mustafa i dr.), a danas njihovim putevima kroče vrijedni nastavljači tradicije (Ciglar, Dangubić) pazeći da luč kreacije ne zgasne.
Sudjeluju: Petar SMAJIĆ, Martin HEGEDUŠIĆ, Mato GENERALIĆ, Katarina PARAĐ-VOJKOVIĆ, Janko DOLENC, Franciska PETELINŠEK, Kata VIZVARI, Mato TIJARDOVIĆ, Mato MIHINICA, Siniša TEŠANKIĆ, Zvonimir DANGUBIĆ, Nedo MALENICA, Dragutin CIGLAR, Ivan DEMŠE, Ivo FORJAN, Dragutin JAMNIĆ, KULHAVI, Nediljko OŽIĆ, Ivica TOLIĆ.
Izložba je pripremljena u suradnji s Likovnom udrugom Petar Smajić, a ostaje otvorena do 7. srpnja ove godine.
