Impresivna međunarodna izložba katalonskog slikara, grafičara, kipara i keramičara Joana Miróa svečano je otvorena u prostorima Muzeja grada Đurđevca u utvrdi Stari grad.
Umjetnika i njegova djela je pred velikim brojem posjetitelja predstavila ravnateljica muzeja Edita Janković Hapavel.
– Posebnu prepoznatljivost naš je muzej stekao inozemnim izložbama. Počašćeni smo da dio opusa ovog plodonosnog umjetnika prezentiramo u našem muzeju zahvaljujući podršci Grada Đurđevca, ali i Ministarstvu znanosti i obrazovanja koje je prepoznalo naš trud i angažman. Vjerujemo da će ova izložba pružiti poseban doživljaj obogaćujući kako turistički tako i kulturni sadržaj našeg grada – rekla je ravnateljica.
Za glazbeni ugođaj prilikom otvorenja izložbe pobrinule su se Porinom ovjenčane Đurđevčice dok je uz Željka Lackovića, predsjednika Gradskog vijeća Đurđevca bio prisutan i gradonačelnik Hrvoje Janči koji je pohvalio rad muzeja te svečano otvorio izložbu.
– Đurđevac je ponovo kulturno i turističko središte Podravine. Pohvaljujem rad našeg muzeja jer ovi veliki inozemni projekti su financijski samoodrživi što je vrlo zahtjevno za postići, ali je garancija da će se odvijati i dalje i opet će dolaziti tisuće posjetitelja – istaknuo je gradonačelnik.
Na izložbi je predstavljeno više od stotinu grafičkih radova koji dolaze iz zbirke američke umjetnice, kolekcionarke i galeristice Suzanne C. Nagy a koji će biti izloženi do kraja listopada.
Joan Miró (1893.-1983.), katalonski slikar, grafičar, kipar i keramičar, jedan je od najznačajnijih predstavnika moderne umjetnosti. Nakon studija u Barceloni, od 1919. je naizmjence živio i stvarao u Parizu i Španjolskoj. Rane poticaje iz slikarstva Van Gogha, fovista i kubista pretvorio je pod utjecajem dadaista i nadrealista u osebujan poetski i bajkoviti likovni svijet u kojemu su spontanom i magijskom primjenom boja i biomorfnih oblika naznačeni i neki od njegovih stalnih motiva: žene, ptice, kukci, oči, sunce, mjesec i zvijezde. Taj svoj svijet Miró je širio na scenografiju, kostimografiju, skulpturu, keramičke murale, vitraje i tapiserije, a od 1950-ih sve intenzivnije i na grafičku umjetnost koja čini važan dio njegovog opusa.
