Zidove koprivničkih zgrada, pothodnika, škola i ustanova krase impresivni murali, no često se mogu pronaći i grafiti koji sami po sebi nameću pitanje – je li riječ o umjetnosti ili vandalizmu?
O tome jesu li grafiti, oni koji ulaze u sferu vandalizma, problem u Koprivnici, razgovarali smo s pročelnikom Upravnog odjela za izgradnju grada, upravljanje nekretninama i komunalno gospodarstvo Tomislavom Golubićem koji nam je rekao da su 2023. godine imali svega dvije prijave komunalnom redarstvu zbog šaranja pročelja zgrada.
– Ti grafiti su samo napravili štetu na tim pročeljima, nažalost počinitelji nisu prijavljeni i nemam informaciju jesu li vlasnici privatnih objekata podnijeli prekršajnu prijavu prema policiji. Na području Koprivnice to je definirano odlukom o komunalnom redu i to tako da je zabranjeno uništavanje pročelja objekata odnosno zgrada, dakle zabranjeno je ispisivanje bilokakvih poruka, obavijesti ili crteža. Ukratko, ne smije se šarati, uništavati, prljati ili nagrđivati na bilo koji način – objasnio je pročelnik Golubić.
Dodao je i da su definirane kazne koje za pravne osobe iznose 665 eura dok je za fizičke osobe kazna 135 eura. Pojasnio je i da pored ovih odluka Grada Koprivnice, ako netko zaprlja ili nagrdi pročelje zgrade koja je u privatnom vlasništvu, postoji mogućnost prijave policiji i pokretanja prekršajnog postupka.
Kada je riječ o prijavama policiji, glasnogovornica Policijske uprave koprivničko-križevačke Dijana Žagar napomenula je kako je Policijska postaja Koprivnica u 2023. te do 25. ožujka 2024. godine zabilježila ukupno tri kaznena djela „oštećenje tuđe stvari“, odnosno ispisivanje grafita.
– Za jedno kazneno djelo počinitelji su pronađeni. Kazna za počinjenje ovog kaznenog djela propisana je u članku 235. Kaznenog zakona Republike Hrvatske – rekla je Žagar.
Tako će se kaznom zatvora do dvije godine kazniti onaj tko ošteti, uništi, izobliči ili učini neuporabljivom tuđu stvar, kao i onaj tko crtežima ili natpisima neovlašteno mijenja izgled zidova, motornih vozila ili drugih površina. Dodatno, ako je počinitelj ova kaznena djela počinio iz niskih pobuda ili je njime prouzročio znatnu štetu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Pročelnik Golubić je pak savjetovao građanima da ako im netko na pročelje iscrta neki grafit, da to prijave i komunalnom redarstvu i policiji jer prvenstveno se radi o oštećivanju tuđe imovine. Ako se počinitelj pronađe naravno da će šteta biti naplaćena putem prekršajnog postupka počinitelju tog grafita. Međutim, ako se počinitelj ne pronađe, vlasnik zgrade je onda taj koji onda financira i sanaciju tog pročelja – istaknuo je Golubić.
S obzirom na statistiku prijava, Golubić kaže da o grafitima u kontekstu vandalizma ne možemo pričati o tome da je to nekakav problem koji je eskalirao u Koprivnici.
– Svjesni smo da je grafita bilo i da će ih biti. Trebamo ovdje napomenuti da postoje grafiti, odnosno murali koji imaju umjetničku vrijednost. Podupiremo umjetničke manifestacije poput primjerice Street art festivala kojima su se u više navrata oslikavala pročelja ili zidovi nekakvih javnih objekata. Nadamo se da će toga u budućnosti biti još. To doprinosi jednoj višoj vrijednosti jer stare i derutne zgrade ili ogradni zidovi dobivaju umjetnički touch i to stvarno onda lijepo izgleda. Kad god mi ili Komunalac imamo kakvu površinu, pokušamo ju i urediti na taj način. Prije iscrtavanja murala odrađujemo predradnje jer nećemo stavljati to na nekakav derutni zid gdje će žbuka otpasti nakon dva mjeseca po izradi tog djela. Uredimo taj zid i površinu na kojoj se to oslikava i nakon iscrtavanja to se zaštiti. Smatramo da je to jako dobro i podržavamo takve stvari – zaključio je Golubić.
Upravo smo jednu od organizatorica Street art festivala Mašu Zamljačanec pitali mogu li se grafiti promatrati kao umjetnost ili je riječ o vandalizmu.
– Kad razmišljamo ili razgovaramo o umjetnosti, neka od najčešćih pitanja su – što likovni ili drugačiji rad čini umjetničkim djelom, tko ima pravo to odlučiti, tko ima pravo to pomisliti… Mogli bismo na ta pitanja dati brojne odgovore i na kraju iznova postaviti pitanje. Grafiti su dio supkulture, radovi i akcije anonimusa koji nam žele nešto poručiti, koji se žele na zidovima dopisivati. Često su to akcije koje izazivaju reakciju, a to im je već desetljećima i uloga. U pojedinim situacijama sigurno se mogu preći granice tuđe slobode i onda ćemo to sigurno tumačiti kao uništavanje i poruka će biti drugačija. Grafitima to nije nikad bila izvorna namjera, kasnije su se pojavili i murali koji su pak nešto drugo – istaknula je Zamljačanec.
Upravo je zahvaljujući SAF-u u Koprivnici posljednjih godina u Koprivnici osvanuo niz impresivnih murala, a kako nam je kazala Zamljačanec, svake godine tim koji organizira festival skuplja u svojoj okolini ideje o lokacijama na kojima bi murali mogli nastati. Nastavlja kako se potom konzultiraju vlasnici građevina i zidova, zajednički odabiru konačne lokacije fokusirajući se često na mjesta okupljanja, ona gdje borave ljudi, a novi murali će im možda boravak na otvorenom učiniti kvalitetnijim.
– Dosad nismo naišli na loše povratne informacije odnosno reakcije i svake se godine javlja sve više autora, ali i vlasnika zidova s novim željama i idejama. Neke od njih ćemo ostvariti i ove godine – napomenula je.
Javnost je nakon prošlogodišnjeg festivala dosta zaokupljala tema grafitom išaranog murala na Lenišću.
– Nakon svakog festivalskog izdanja se na nekom od murala dogodi nešto slično. Ovo je dobra prilika za poziv svima da istražuju grad s još više zanimanja i čitaju komentare, ali i promatraju grafičke intervencije i jezik simbola koji su već dugo dio nekih murala. Nemam loše mišljenje o tome, javni prostor je zajednički, pripada svakome, a onaj tko u njemu stvara, mora biti svjestan da je takav mural kolektivno iskustvo na koje će ljudi reagirati – neki će se samo diviti, nekima se neće svidjeti, a neki će ga i dopuniti onako kako misle da treba. To je ljepota ovakve umjetnosti – zaključila je Zamljačanec.
