Vosak i pučki motivi osnova su za ukrašavanje lijepih pisanica, a umijeće ukrašavanja uskršnjih jaja u Podravini zaštićeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske.
Najbolji stručnjak u poslu tradicijskog ukrašavanja pisanica je Josip Cugovčan iz Podravskih Sesveta koji nam je predstavio jednu od najstarijih tehnika – onu ukrašavanja voskom.
Naime, riječ je o, mogli bismo reći umjetniku, koji već desetljećima održava likovne radionice izrade pisanica voskom, ima veliko iskustvo i znanje, a kako i sam kaže, njegova dužnost je da prenosi to znanje na mlade generacije.
Za dobru pisanicu kaže da je najvažnije pripremiti dobru podlogu.
– Podloga je jaje, ako se ono duže kuha bit će bolje, a ako se izabere svjetlija ljuska, bit će još bolje. Više od stoljeća stara tehnika je ona koja uključuje vosak, pisaljku i četiri boje – bijelu, žutu, crvenu i crnu. Da bi se napravila pisanica jaje treba dobro skuhati, treba imati pisaljku koja je napravljena od tanke bakrene žice, treba imati pravi pčelinji vosak, jer s parafinom se ne može raditi s obzirom na to da se on topi na temperaturi tijela, a vosak ne. Pisaljka se zagrijava na plamenu svijeće, umoči se u pčelinji vosak i željeni ornament se radi po ljusci jajeta. Nakon toga već pripremljena žuta boja koja je toplija, ali ne vruća, nanosi se na jaje i ostavi u boji toliko dugo koliko želite jak intenzitet boje. Kad to napravite izvadite jaje van, a kad se posuši ta žuta boja, ponovo se pisaljkom i voskom radi željeni crtež. Stavite ponovo tu pisanicu u crvenu boju i sve ono što ćete raditi voskom po crvenoj boji ostat će crveno. Na kraju ide crna boja koja se zagrijava do točke vrenja. Kad se već primijete mjehurići i to da je vosak počeo popuštati, jaje se izvadi van i mekanom krpom pobriše i sav crtež ostaje. To je takozvana batik tehnika – objasnio je Cugovčan.
Dodao je da su naši stari bili jako snalažljivi pogotovo kad su u pitanju boje.
– Oni su bili daleko bolje povezani s prirodom, nego što smo mi danas. Oni su iz prirode znali izvući sve one boje koje im trebaju. Koristili su primjerice žutu boju od kore divlje jabuke, kore johe ili mladog hrasta. Za crvenu boju su koristili korijen biljke broćike – istaknuo je.
Interes za izradu ovakvih pisanica je vrlo velik pa je tako Cugovčan prošli tjedan s Tomislavom Bratanovićem u Njemačkoj održao radionice.
– Interes je bio vrlo velik. Pripremili su nam 1.000 ispuhanih guščjih jaja. Dnevno smo ukrašavali između 180 i 200 komada, a pred kraj tjedna su nam ograničili taj broj na 100 pisanica. Ne samo da su radila djeca, nego su s njima radili i roditelji i svi su htjeli naučiti kako se to radi s voskom – kazao je Cugovčan.
Podsjetio je da je pisanica nekada imala jedno zanimljivo značenje.
– Bila je glavna tek tjedan dana nakon Uskrsa, točnije za matkinu nedjelju. Na taj dan mladi su se skupljali pred crkvom, izmjenjivali pisanice, već se unaprijed znalo tko će se s kime matkati i tu je znao pasti i prvi poljubac – zaključio je Cugovčan.
