U našem gradu bi bilo dobro početi razmišljati o određivanju nekoliko novih datuma za obilježavanje. Prvenstveno zbog podizanja kvalitete društvenog života na višu razinu.
Na primjer, prikladni datumi koji bi nam zorno prikazali do čega smo došli kroz “naš” podravski jal bili bi “drugi prvoga” i “prvi drugoga“. No, da bih uopće započeo ovu temu, želim razjasniti širi kontekst značenja predloženog.
Imali smo “naše” ljude na pozicijama kojima smo očito bili jalni i prvom im prilikom okrenuli leđa. Znate kak to već ide! Pogotovo su im okrenuli leđa oni koji su dobili od njih najviše. To je model “drugi prvoga”. U njemu se netko zalaže da pomogne drugima i nešto učini za svoj kraj, a na kraju dobije… svi znamo kaj. Tih ljudi se sjetimo kad dođemo u sličnu situaciju u životu ili kad ih više nema među nama. Onda im dižemo spomenike i slavimo ih, no kad im je bilo najteže, dobivali su podršku kroz podsmjehivanje i okretanje glave.
Model “prvi drugoga” malo je kompliciraniji. Očito je da su drugi cijelo vrijeme iza leđa radili prvome da dođu na njegovo mjesto jer nije ostvario njihove želje, bez obzira što im je dao sve što je mogao, pa i više od toga. Na kraju ostane činjenica da model “Podravski jal i zagrebačka sreća” nije urodio plodom za naš kraj. Ne samo to nego je iz godine u godinu sve gore.
Iz navedenoga možemo izvući zaključke i takvu situaciju pretvoriti u priliku za uspjeh u budućnosti kao model po kojem bi bili nadaleko prepoznatljivi, a možda i (opet) prvi.
Postoje programi koji se financiraju iz sredstava EU isključivo za razvoj i kvalitetu života i dizanje osviještenosti i odgovornosti prema društvenoj zajednici. Nisu isključivo vezani za ovo o čemu pišem, ali se pojedine aktivnosti mogu kroz njih realizirati.
Upravo bi dane “prvi drugoga” i “drugi prvoga” u godini mogli iskoristiti za realizaciju programa koje ću dolje spomenuti. Ukoliko bi, naravno, postigli konsenzus nakon rasprave i podrške javnosti .
Jedan od ključnih projekta bi bio informativnog karaktera za mlade, pod nazivom KPPJ (Kako protiv podravskog jala) i bio bi namijenjen onima koji u budućnosti žele služiti građanima. Projekt bi se tih dana realizirao kroz razne tribine i radionice. Predavači bi bili svi oni koji su zainteresirani prenijeti svoja znanja i iskustva u proteklih 50 godina u Koprivnici. Od politike, gospodarstva i svega ostalog. Kroz diskusiju bi se tražili odgovori na pitanja zašto smo ostali bez više od petnaest tisuća radnih mjesta u posljednjih dvadesetak godina i kako se to dogodilo? Teško je očekivati da bi bile teme vezane na pitanja, a tko je za sve to kriv?
Posebno bi bila interesantna predavanja i iskustva dosadašnjih zastupnika i zastupnica u Hrvatskom Saboru na kojima bi mladima objasnili što su obećali, što napravili, a možda najvažnije – iz kojih razloga nešto nisu uspjeli realizirati.
U sklopu obilježavanja bilo bi dobro realizirati i projekt koji bi se provodio pod nazivom “Jalni radovi”. Bio bi sličan modelu nekadašnjih radnih akcija. Cilj tog projekta bi bio ljude što više fizički umoriti, a onda nahraniti i napojiti uz pjesmu i ples te im na taj način jal svesti na minumum. Zbog fizičkog umora. Ostale teme bi bile vezane na demografsku sliku našega grada, recimo uvjeti za život mladih, razlozi za njihov ostanak i mnoge druge teme.
Isto tako mogli bi početi razmišljati o projektu VUPR-a (Vožnja u pametnim rikšama). Na taj način bi nastavili održivu mobilnost, bez zagađenja zraka. Ključno je da bi našim umirovljenicima osigurali zdrav prijevoz, a mladima bi u moderne rikše bili ugrađeni svi priključci za internet. Rikše bi, naravno, umjesto tablica imale solarne panele preko kojih bi se punio sustav. Oko ovog prijedloga projekta samo ostaje pitanje tko bi bio zadužen za vožnju, jer nemamo električne konje. To bi mogao biti još jedan projekt.
Evaluacija ili zaključak obilježavanja dana “drugi prvoga” i “prvi drugoga” kao cjelokupnog projekta bila bi, kako prepoznati među nama tko su “drugi prvoga” i “prvi drugoga” i kako se prema njima ponašati ubuduće.
Iz fondova EU dobili bi sredstva za projekt obilježavanja, a krajnji cilj bi bio da na osnovu naših iskustava taj projekt zaživi na razini EU. I da ga možemo prezentirati i na njemu zaraditi. Na taj način mogli bi prodavati svoja iskustva i podravski jal kojega imamo na tone.
