Subota, 21. prosinca 2024.

DAN OČEVA Darko Markić tata je Teni i Tesi: Odgoju nikad nema kraja i roditelj nije tu samo da rodi dijete, već da stvori osobu

U Hrvatskoj se danas obilježava Dan očeva.

Prilika je to za proslavu očinstva i utjecaja koji očevi imaju u našem društvu, a cilj mu je ukazati i na ključnost uloge očeva uz iskazivanje poštovanja i ljubavi.

Koprivnički umjetnik, nastavnik, političar i obiteljski čovjek Darko Markić otac je Teni i Tesi, djevojčicama koje su uvele novu svrhu u njegov život, ali i mladim osobama koje zajedno sa suprugom odgaja kako bi jednog dana uvjereno ušle u svijet odraslih. Markić je Tesu i Tenu opisao kao odlične učenice, a nakon što je Tena Tesu zarazila tenisom, Tesa je postala jako uspješna u ovom sportu pa zato nema turnira s kojeg se ne vrati s medaljom. Markić ju voli zezati pa joj kaže da je ona mali Đoković. Tena danas pak igra odbojku i to joj jako dobro ide.

– Roditeljstvo je nešto što se podrazumijeva i što velika većina ljudi želi, iako apsolutno razumijem osobe koje ne žele imati djecu. Supruga i ja smo počeli s obiteljskim životom, brakom i na koncu roditeljstvom iz ljubavi i znatiželje, a to nas je dovelo do toga da danas više ne mogu zamisliti da tome nije tako. Nije se to dogodilo spontano, po mom se mišljenju roditeljstvo ni ne bi trebalo dogoditi na taj način, već bi to morala biti jedna od velikih stvari koje se planiraju u životu. Supruga i ja smo prvo “hodali” devet godina, nakon toga smo još tri godine i živjeli zajedno, a dok smo jedno o drugom provjerili sve što smo planirali, tek smo se onda vjenčali i dobili Tenu, planirano – ispričao nam je Markić.

Važno je da zajednički odgoj bude jednoobrazan

Kazao je pritom da je ključna stvar kod odgoja da on bude jednoobrazan jer ako mama djecu odgaja na jedan, a tata na drugi, to neće funkcionirati i djeca tada mogu biti zbunjena, mišljenja je.

– Jasno je da je to izuzetno teško uskladiti jer smo svi u gužvi i puno radimo, no ne zato jer nas svaki put rad ispunjava 100-postotno, već radimo i za svoju djecu. Cure to ne moraju razumjeti, no mi to moramo raditi kako bi one bile egzistencijalno sigurne, a uz sve to se moraju osjećati i voljeno, naravno. Tko sve to uskladi je ravan superjunaku, no s obzirom na to da djeca svoje roditelje uglavnom gledaju kao superjunake, vjerujem da to velika većina roditelji i uspijeva – poručio je Markić.

Snimio Tomislav Matijašić.

Tena i Tesa svakodnevno ga uče novim stvarima, onima za koje nije ni znao, ali i onima za koje je prije smatrao da pišu samo u knjigama.

– Ponekad se dogode situacije koje kao roditelj ne možete predvidjeti. Recimo, dijete odrasta i uđe u pubertet, a onda se dogodi datum nakon kojeg ono više nije isto – to više nije dijete kakvo je bilo prije tjedan dana, već se okrene doslovno za jedan vikend. Taj prijelaz je cut i to je meni neobično i prije nisam mislio da je to baš tako kako je napisano u knjigama, ali zaista je. No, i to treba prihvatiti kao normalan proces življenja – istaknuo je.

Bilo bi sjajno da roditelj u cijelom procesu odrastanja svom mališanu može reći “Budi dobar” i da on takav i bude, no to ipak nije moguće u potpunosti, poručio je Markić.

– Moj tata ima 86 godina i on mi zna dati takav savjet koji me prvo začudi da mi je uopće potreban, a s druge strane da on tako promišlja iz mog aspekta, a stariji je od mene 45 godina. Roditelj je roditelj cijeli život, nije on tu samo da rodi dijete, već da stvori osobu. Nema kraja odgoju i uvijek je roditelj taj koji prvi primijeti neki cirkus. Roditelj uvijek mora biti tu, pa da i živi na Madagaskaru – jasno je kazao.

Uloga oca u današnje vrijeme

Na pitanje kako gleda na ulogu oca u današnje vrijeme, bilo da je riječ o svakodnevnoj podijeli poslova i obaveza ili pak širem poimanju očinske figure, Markić je odgovorio da uloga oca mora biti jednaka ulozi majke.

– Praktični sam liberal i nepojmljivo mi je da je još unazad 30 godina najnormalnije bilo da mama brine o velikom postotku stvari, a otac o puno manjem jer, kao, on radi. Sada rade i mame i tate, odgajaju i mame i tate. To se promijenilo i to je dobro, ne vidim razlog zašto bi otac manje sudjelovao u odgoju, za to nema smisla ni potrebe, čak mislim da je to i opasno. Nekad su pitali djecu “Voliš li više mamu ili tatu?”, a ona su k’o iz topa odgovarala “Mamu” – da danas Tena ili Tesa tako odgovore ja bih se zapitao što sa mnom nije u redu – naveo je.

Nije mu zanimljivo da žene u odgoju moraju sudjelovati više nego muškarci jer za to ne postoje razlozi, ponovio je.

– Mi smo to dijete stvorili zajedno i zajedno ga moramo odgajati. Ponavljam, moramo biti jednoobrazni i ne smijemo buniti svoju djecu, već ih prosvijetliti. To vam je kao u sportu – ako ispadneš iz treninga mjesec dana trebaju ti tri mjeseca da se vratiš, a vrijeme neumoljivo prolazi – usporedio je Markić.

Snimio Tomislav Matijašić.

Odgoj djece “za van”

Za kraj razgovora upitali smo ga koje su temeljne vrijednosti koje prenosi i/ili želi prenijeti na svoje djevojčice.

– Želio bih da ih odgojim na način da se prema vanjskom svijetu prezentiraju kao i što se prezentiraju kod kuće. Velika većina roditelja je svjesna da dijete kod kuće i dijete u javnosti nije isto. Recimo, znali su mi dolaziti roditelji i govoriti o svojoj djeci pa sam morao odlaziti u e-Dnevnik da vidim pričamo li mi o istom djetetu. Dijete u školi može biti odlično, a kod kuće roditelji ne znaju što bi s njim. Svoje cure bih želio potaknuti da se kod kuće ponašaju onako kakve su i vani ili obratno. Djecu većinom odgajamo “za van”, odnosno za tuđe oči i uši, a onda nam doma daju svoj ispušni ventil pa se roditelji znaju začuditi – rekao je.

Kad je pak riječ o obrazovanju, bitno mu je da se njegove djevojčice školuju redovno sve dok one same imaju interes za time.

– Ne pada mi na pamet da im namećem struku – svaka struka je odlična ako je za tu osobu. Ako moja kćer želi biti arhitektica, onda ju neću tjerati da bude pilotkinja. Budi u bilo čemu besprijekorna, vrhunska i daj sve od sebe, a ako ćeš ti tako biti sretna, ja ću biti još sretniji – zaključio je Markić.

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Slušaj uživo
zatvori