Općinska knjižnica Sidonije Rubido Erdödy u Gornjoj Rijeci bila je domaćin redovnog godišnjeg sastanka ravnateljica narodnih knjižnica s područja Koprivničko-križevačke županije, koji je održan 29. rujna 2016. Sastanku su prisustvovale ravnateljice Marjana Janeš-Žulj iz Križevaca, Antonija Mandić iz Đurđevca, Ivanka Ferenčić Martinčić iz Virja i Marina Srbljinović iz Gornje Rijeke te voditeljica Županijske matične službe Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, Ljiljana Vugrinec.
Nazočne ravnateljice pozdravio je te konstruktivno sudjelovao u dijelu sastanka g. Darko Fištrović, načelnik Općine Gornja Rijeka. Sastanak ravnateljica održan je s ciljem informiranja, analize i vrednovanja do sada ostvarenih aktivnosti knjižnica u 2016. i planiranja zajedničkih aktivnosti te koordiniranja razvoja županijskog narodnog knjižničarstva u idućem razdoblju, s osobitim naglaskom na programu u Mjesecu hrvatske knjige (15.10.-15.11.) za kojeg i ove godine naše knjižnice planiraju niz zanimljivih aktivnosti, programa i događanja za sve uzraste i interese svojih korisnika.
Treba naglasiti da je Koprivničko-križevačka županija jedna od samo dvije u Hrvatskoj (uz Sisačko-moslavačku županiju) u kojoj stanovnici baš svih jedinica lokalne samouprave tj. sva 3 grada i sve 22 općine imaju mogućnost korištenja usluga narodne knjižnice na svom području, bilo stacionirane ili pokretne. Tri gradske i dvije općinske knjižnice te dva bibliobusa koja knjižničnom uslugom pokrivaju čak 20 općina, imaju prosječno ukupno oko 800 posjeta dnevno i oko 1.000 posuđenih jedinica knjižnične građe svakog radnog dana, što na godišnjoj razini iznosi oko 225. 000 posjeta i 300.000 jedinica posuđene građe. U knjižnice i bibliobuse godišnje se učlani i njihove usluge koristi više od 15.000 građana svih uzrasta i zanimanja, odnosno čak 16 % od ukupnog broja stanovnika Županije, tj. za 1% više od hrvatskog prosjeka, što građane Koprivničko-križevačke županije stavlja u sam vrh u Hrvatskoj po korištenju knjižnica.
Knjižnice i bibliobusi, kao institucije namijenjene i dostupne svima – djeci i odraslima, građanima svih dobi, obrazovanja i interesa., nositelji su informiranja, kulturnih i obrazovnih programa u svakoj zajednici u kojoj djeluju, što pokazuju i brojke o održanim programima i njihovim posjetiteljima za prošlu godinu, kada je u svim knjižnicama Koprivničko-križevačke županije zajedno održano gotovo 1.000 programa s preko 22.000 posjetitelja.
Osim što se u knjižnicama već tradicionalno može posuditi knjiga ili neki drugi medij, one su danas puno više od toga: to su svima otvorena i dostupna mjesta za učenje, istraživanje i stjecanje različitih znanja, ali i za druženje, igru, za kreativno i zabavno provođenje slobodnog vremena. Svakodnevno se u knjižnicama provode programi namijenjeni poticanju čitanja i cjeloživotnog učenja, informacijskom i informatičkom opismenjavanju, koriste se nove tehnologije, pruža podrška u stjecanju kvalifikacija i prekvalifikacija, gostuju književnici, glazbenici, predstave, održavaju se radionice, predavanja, pričaonice … Građani kao suvremeni knjižnični korisnici od svojih knjižnica osim posudbe literature danas očekuju i konkretnu tehnološku podršku u učenju ili studiranju – pristup internetu, računalo i drugu opremu, pomoć oko skeniranja ili ispisa različite dokumentacije. Ali, također očekuju i informaciju i podršku u različitim životnim pitanjima – primjerice, u svakodnevnim izazovima roditeljstva, kod nekog zdravstvenog problema, pokretanja vlastitog posla ili u potrebi za prekvalifikacijom, traženjem zaposlenja. U knjižnicama mnogi pronalaze ideje i savjete za kreativne hobije, vrtlarenje, zdrav način života i slično, ali i susreću ljude sličnih razmišljanja i interesa, nalaze društvo za razgovor, prostor za predstavljanje vlastitih ideja i postignuća.
No, knjižnice se se u svom radu susreću i s cijelim nizom problema – od rada u neodgovarajućim prostorima i s premalim brojem zaposlenika, preko nedostatka novca za nabavu nove knjižnične građe i opreme, pa sve do stalnog smanjivanja sredstava za redovnu djelatnost koje je posljednjih godina postalo pravilo, iako troškovi poslovanja neminovno rastu, što je rezultat različitih utjecaja iz okruženja na koje knjižničari ne mogu utjecati. Građanima kao knjižničnim korisnicima, potrebni su bolji prostorni uvjeti u knjižnicama, koji će pratiti suvremene zahtjeve. U Koprivnici, gdje je problem manjka prostora trenutno najizraženiji, jer sadašnja zgrada ostvaruje samo 38% važećeg standarda po veličini prostora, upravo se planira gradnja nove i suvremeno opremljene zgrade gradske knjižnice, za koju je nedavno utvrđena i lokacija u samom središtu gradu na kojoj će se graditi (ugao Školske i Esterove ulice) dok su npr. Križevčani takvu suvremenu zgradu nove knjižnice već dobili prošle, 2015. godine.
Uz osiguranje prostornih uvjeta, potrebno je omogućiti veću dnevnu otvorenost svih knjižnica, a time i dostupnost njihovih usluga i programa za sve građane zapošljavanjem dodatnog broja stručnih knjižničara, kojih u svim knjižnicama ima premalo. Osobito je kritična situacija upravo u novoj knjižnici u Križevcima gdje niti nakog preseljenja gradske knjižnice u novu zgradu, s 500 na gotovo1.500 kvadratnih metara prostora, nije zaposlen niti jedan dodatni, novi djelatnik iako bi ih po važećim propisima i standardima trebalo biti minimalno sedam više nego što ih je danas. Križevačka gradska Knjižnica zbog toga već više od godinu dana u novom prostoru radi samo u jednoj smjeni jer nema dovoljno zaposlenika kako bi mogla biti otvorena za korisnike tijekom cijelog dana. Zahtjevni su i uvjeti rada u đurđevačkoj Gradskoj knjižnici koja radi sa samo 4 stručne zaposlenice, iako bi ih po propisima i standardima za knjižnicu te veličine trebalo biti zaposleno duplo više, a u posebno su teškim situacijama što se tiče kadrovske ekipiranosti dvije najmanje knjižnice, u općinama Virje i Gornja Rijeka, gdje po jedna stručna zaposlenica u svakoj od ovih knjižnica obavlja sve poslove – od stručnih knjižničnih do ravnateljskih.
Usprkos svim teškoćama i preprekama na koje nailaze, sve naše knjižnice u Županiji vrlo su posvećene služenju zajednici i korisnicima te iznimno profesionalne u ostvarivanju svojih zadaća. Stoga s pravom očekuju i traže odgovarajuću financijsku podršku prvenstveno svojih osnivača – gradova i općina na području kojih djeluju, a također i Koprivničko-križevačke županije koja iz svoga proračuna sufinancira djelatnost pokretnih knjižnica te sudjeluje u nabavi knjižnične građe, dok se u sufinanciranje bibliobusa uključuju i općine – korisnici bibliobusnih stajališta. Očekuje se i nadalje, dakako, i potpora Ministarstva kulture, u izgradnji knjižničnih fondova, osobito u ostvarivanju kapitalnih ulaganja u knjižnicama.
Ljiljana Vugrinec
[email protected]
