Hrvatski zavod za zapošljavanje objavio je preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2024. godini.
Kako je istaknula predstojnica Područnog ureda Križevci Vesna Kuterovac, preporuke su izrađene na temelju Vladine uredbe o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima te na izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku.
– Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provodi se na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih testovima tržišta rada te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju izrađuje se prognoza njihovog položaja u budućnosti – objasnila je Kuterovac.
Dodala je kako se zatim na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađuju preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe.
– Pritom se u obzir uzimaju i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine. Preporuke se ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata – naglasila je Kuterovac.
Kada je riječ o Koprivničko-križevačkoj županiji, dvogodišnji ili trogodišnji obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih učenika su zidar, vozač motornih vozila, tesar, bravar, konobar, rukovatelj samohodnim građevinskim strojevima, elektroinstalater, strojobravar, instalater grijanja i klimatizacije, zavarivač, prodavač, kuhar, vodoinstalater, mesar, stolar, pekar, armirač, autolakirer, CNC operater, ličilac-soboslikar, limar i autolimar.
Što se tiče četverogodišnjih ili petogodišnjih srednjoškolskih obrazovnih programa, prema preporukama je potrebno povećati broj upisanih učenika u zanimanjima medicinska sestra ili medicinski tehničar opće njege, strojarski tehničar, tehničar za mehatroniku i građevinski tehničar.
Nadalje, obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih studenata su stručni studij sestrinstva, strojarstva ili proizvodnog strojarstva, građevinarstva smjer opći te elektrotehniku, ali i sveučilišni studij medicine, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, nastavničkog smjera matematike, rehabilitacije ili edukacijske rehabilitacije, socijalnog rada, glazbene pedagogije, pedagogija, nastavničkog smjera fizike, psihologije, strojarstva, nastavničkog smjera matematike i informatike, nastavničkog smjera fizike i informatike, farmacije, elektrotehnike ili elektrotehnike i informacijske tehnologije, njemačkog jezika i književnosti ili germanistike, građevinarstva, logopedije, engleskog jezika i književnosti ili anglistike, dentalne medicine, računarstva te hrvatskog jezika i književnosti ili kroatistike.
S druge strane, četverogodišnji srednjoškolski obrazovni programi u kojima treba smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika su upravni referent, hotelijersko-turistički tehničar i komercijalist.
Isto tako, potrebno je smanjiti broj upisanih i stipendiranih studenata na stručnom studiju poslovne ekonomije i fizioterapije te na sveučilišnom studiju poslovne ekonomije.
