Dubravko Baula već 25 godina bavi se voćarstvom, povrtlarstvom i vinogradarstvom, a toliko dugo ima i vlastito obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo.
Površina kojom raspolaže iznosi oko 16 hektara, a uzgaja jabuke, trešnje, papriku, kukuruz i pšenicu. Kada je tek počeo s poljoprivrednom proizvodnjom, ističe, bilo je jako teško, no čini mu se kako je danas još teže.
– Ova je godina bila vrlo izazovna za voćarstvo jer je bilo puno kiše i stvarno je situacija bila loša – pojasnio je Baula.
Današnje vrijeme tako donosi neke nove izazove, stoga je podrška koju dobiva od Koprivničko-križevačke županije od velikog značaja.
– Dosta nam to sve pomaže, subvencioniraju nas u području industrijske proizvodnje paprike te smo dobili sredstva za trajne nasade jabuka. Za industrijsku proizvodnju određena sredstva se mogu dobiti svake godine, a za trajne nasade jabuka dobivaju se samo kada krećeš u to – istaknuo je Baula te dodao kako se on i njegova obitelj jabukama bave već 15 godina, a jedan nasad star je čak 18 godina.
Tijekom tih godina iskustva su bila različita, no ističe kako je u globalu zadovoljan.
– Jabuka ima dosta, ali smo i dosta novca uložili ove godine u zaštitu. Tu je i manifestacija Dani voća Koprivničko-križevačke županije gdje se možemo upoznati s ljudima i gdje oni vide čime se mi to zapravo bavimo. Onda se ponešto i proda te upoznajemo ljude koji dolaze kod nas doma da bi kupili jabuke. Naime, takve manifestacije su iznimno dobre jer ljudi mogu kupiti domaći proizvod koji je ipak bolji nego uvozni – kazao je.
Većinu svojih proizvoda, osim na kućnom pragu, prodaju i plasiraju na tržnicama u Zagrebu i Đurđevcu, a dio jabuka vozi se u Vukosavljevicu na otkup. Kada je riječ o proširenju proizvodnje, Baula ističe kako ga neće biti.
– Previše je posla i ovako, tako da se nećemo širiti. Od toga se može živjeti pa iako se mučiš svaka je godina takva da te nešto izvuče. Zato i imamo papriku te ostale kulture. Malo su nas trgovački lobiji ove godine razočarali, naime otkupna cijena jabuke je vrlo loša. Za prvu klasu iznosi 50 centi, dok je za drugu klasu oko 30 centi. Kada se to sve zbroji jako je to malo, a smatram da bi realna cijena trebala biti oko 80 centi – pojašnjava.
Županijske mjere aktivne politike poticanja poljoprivrede, koje koristi i Dubravko Baula, provode se već 20 godina. Marijan Štimac, županijski pročelnik za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i poljoprivredu, istaknuo je kako je sve ipak regulirano 2013. godine kada je Republika Hrvatska ušla u Europsku uniju.
– Sve naše poticajne mjere regulirane su europskom direktivom te se zovu potpore male vrijednosti. Mi ćemo naredne godine sukladno proračunu koji će biti donesen provoditi takve mjere za poljoprivrednike. Za cijeli taj sektor rezervirano je 871.000 eura, a za potpore male vrijednosti koje su usmjerene direktno na korist samih poljoprivrednika rezervirano je 410.000 eura – rekao je.
Dodaje i kako postoji devet vrsta mjera, a poljoprivrednici koriste one koje su za njih najizdašnije.
– Za 2024. godinu namjeravamo promijeniti taj status pa će prioritet i nadalje ostati mladi poljoprivrednici, ali sektorski ćemo to sada usmjeriti u ratarstvo. Ova je godina poznata po tome da je bila jedna od najskupljih sjetvi uslijed rasta svih troškova, inputa i energenata. Cijene su značajno pale u odnosu na vrijeme energentske krize prije dvije godine. Stoga, ove godine se ratari mogu nadati da će imati izdašniju potporu – navodi.
Ostale mjere dijele se na sistemske i horizontalne koje se daju poljoprivrednicima za okrupnjavanje zemljišta jer je cilj da su površine što veće kako bi bile konkurentnije.
– To su mjere za višegodišnje nasade, za osiguranje u poljoprivredi jer su klimatske promjene vrlo teške, za pčelarsku proizvodnju, sufinanciramo i kamate za ratarstvo te za kupnju stoke, potičemo industrijsku proizvodnju povrća, a imamo mjeru i za one poljoprivrednike koji se ne mogu javiti na naše natječaje – rekao je.
Kada je riječ o ostalim sredstvima, navodi da su ona raspodijeljena za kapitalne investicije od posebnog interesa.
– Planiramo projektirati glavni izvedbeni projekt za Distribucijski centar za meso koji će imati i klaonicu na području Križevaca, a planirani iznos je 260.000 eura. Također, mislimo napraviti i inicijalnu dokumentaciju za navodnjavanje u smislu idejnog projekta i studije izvodljivosti, isto kao i za Distribucijski centar za voće i povrće. To su neke važnije kapitalne investicije – kazao je te dodao kako su sredstva rezervirana i za znanost u sektoru poljoprivrede.
Određena sredstva bit će rezervirana i za posljedice klimatskih promjena, a kako Štimac navodi, odnosit će se na provedbu sustava obrane od tuče.
Zaključno, pročelnik Štimac ističe da su benefiti korištenja mjera višestruki, dok je glavni cilj uspostaviti konkurentnu poljoprivredu. Tu je naravno i cilj zadržavanja stanovništva unutar ruralnog prostora, što je danas vrlo teško zbog migracija iz ruralnih u urbana područja.
Tekst pripremili Valentino Štefanek i Hana Volenik.
Ovaj programski sadržaj proizveden je u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom.
