Arheolozi iz Muzeja grada Koprivnice tijekom rujna i prvog dijela listopada provode početne istražne radove na lokalitetu Đurđevac – Sošice.
Mjesto se nalazi na povišenom položaju uz prometnicu koja od Đurđevca vodi prema Čepelovcu, na samom skretanju za Mičetinac, a ovim se prvim iskopavanjima namjerava spoznati arheološki karakter i potencijal lokaliteta u prezentacijskom pogledu.
Za početak, piše arheolog i ravnatelj koprivničkog Muzeja Robert Čimin, pokušat će se istražiti cjelokupan tlocrt crkve na mjestu gdje postoji veća količina površinskih ulomaka opeke, što pak upućuje na postojanje zidnih struktura skrivenih ispod zemlje. Toponim “Za turnom” također ukazuje na postojanje zvonika, dakle crkve.
Vjerojatno je riječ o položaju srednjovjekovne crkve sv. Jurja s više faza gradnje, nastavlja Čimin. Moguće je kako će tamo pronaći romaničku fazu iz 12./13. stoljeća (ecclesia sancti Georgii), gotičku s kraja 15. stoljeća i kasnije faze, budući da se crkva u kanonskim vizitacijama i župnoj spomenici spominje još početkom 19. stoljeća (zabilježeno je njeno rušenje 1804. godine).
Očekuje se, također, i postojanje groblja unutar i oko crkve. Ovogodišnja će se istraživanja usredotočiti samo na grobove unutar crkve, budući da su to najreprezentativniji primjerci ukopavanja. Pretpostavlja se, kaže Čimin, kako se oko prvotne crkve razvilo snažno selo, vjerojatno okruženo palisadnom ogradom i opkopom, a koje je krajem 15. stoljeća bilo središte vesnikata te izvorište nastanka vlastelinstva Đurđevac i preduvjet za podizanje đurđevačkog Starog grada.
Ova su iskopavanja dio sveobuhvatnog istraživanja razvoja i prostorne organizacije posjeda na području srednjovjekovne Gornje Komarnice (Podravine) koje Muzej grada Koprivnice provodi posljednjih sedam godina. Radovi su financirani sredstvima Ministarstva kulture RH, Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice, a u njima sudjeluje više arheologa i “javni radovi“ Grada Đurđevca. Namjeravaju se nastaviti i narednih godina kako bi se u dogledno vrijeme moglo pristupiti prezentaciji lokaliteta i spoznavanju okolnosti nastanka srednjovjekovnog Đurđevca, zaključuje Čimin.
