Uloga majke u današnjem se svijetu, posebice putem medija i društvenih mreža, prikazuje u nekom idealiziranom svjetlu pri čemu se govori isključivo o lijepim stvarima i pozitivnim emocijama. Pritom ona druga strana, a zapravo vrlo česta, ostaje prikrivena i u ženama izaziva osjećaj krivnje jer primjećuju da njihovo iskustvo ne odgovara onom prezentiranom. Ako se u tim trenucima i odluče potražiti pomoć, njihova priča se pomalo bagatelizira u smislu “Pa svima je tako. Proći će samo od sebe. Samo malo izdrži”.
Rekla nam je to psihologinja Odjela psihijatrije Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek Tea Bukvić Rezo, jedna od članica tima koji je osmislio i počinje s provođenjem novog programa grupne podrške koji je namijenjen mladim majkama u postporođajnom periodu pod nazivom Mame za mame.
– Postati majka, odnosno cijela ta tranzicija biološki nas dovodi u stanje koje nas poprilično iscrpljuje. Žena da bi uopće stvorila život troši jako puno svojih nutrijenata, mora proći porod koji je vrlo izazovno i intenzivno iskustvo i žena se nakon toga ne može odmah resetirati. Funkcionira na rezervama, a pritom treba zaliječiti samu sebe i tjelesno te se pobrinuti za novi život. To je zaista vrlo izazovno razdoblje u životu svake žene i nešto neuobičajeno, pogotovo kad prvi put prolaziš kroz to, iako i ranije iskustvo bivanja majkom ne mora nužno olakšati to ponovno iskustvo – objasnila je Bukvić Rezo.
Napomenula je kako je zaista vrlo teško, a s obzirom na to da su tjelesno i mentalno zdravlje vrlo usko povezani, cijeli niz tjelesnih promjena koje žena u vrlo kratkom periodu prolazi zapravo ju čini ranjivom.
– Pritom i društvene promjene koje su se dogodile, žene zapravo čine puno više ranjivijima nego su možda nekad ranije bile. Moderno društvo nam je puno toga dobrog donijelo, ali s druge strane žena je zapravo ostala bez onog svog sela i prirodne podrške koja joj je inače bila omogućena kad smo živjeli u većim zajednicama i okruženi većim brojem članova obitelji. Sada su to vrlo često takozvane nuklearne obitelji, odnosno često se roditelj postaje u vrlo malim zajednicama. S druge strane, čak i kad potraže pomoć, nailaze na stigmu i to je ono sa čime se mi u našem svakodnevnom poslu nosimo – istaknula je Bukvić Rezo.
Psihologinja Tihana Kosi dodala je kako su, i prije nego što su i same postale majke, radom u ambulanti i na odjelu bile svjesne teškoća koje žene prolaze postporođajno, a nekad i prije porođaja jer se takva depresija nekad počne razvijati i prije samog poroda, a mentalnom zdravlju se u tom periodu ne posvećuje tolika pažnja kao tjelesnom.
– Vlastito postporođajno iskustvo, rodiljni dopust, a kasnije i povratak na posao te žongliranje majčinske uloge s onom poslovnom dodatno nas je senzibiliziralo za potrebu ovakvog dodatnog programa. Mišljenja smo da je majkama važno grupno okruženje u kojem one nisu same s liječnikom ili psihologom već čuju jedna drugu. To je jedan siguran prostor bez osuđivanja i takozvanog mom shaminga, odnosno posramnljivanja. Riječ je o vrlo kompetitivnom razdoblju u kojem griješiš od početka – jesi li rodila na carski, koliko dojiš, kako beba spava, koja brže puže, i u ovom društvu u kojem se očekuje savršenstvo u svim ulogama, majke koje su perfekcionistice i žele biti savršene majke zapravo stalno u nečem griješe i tu se mogu razviti depresivni i anksiozni poremećaji – pojasnila je Kosi.
Istaknula je kako im je ovim programom cilj uspostaviti atmosferu bez osuđivanja, forum gdje svaka majka može podijeliti svoje iskustvo.
– Važno je naglasiti da majka koja ima depresiju, možda čak i kliničku depresiju, nije loša majka. Takve smetnje će prije razviti žena koja se trudi biti jako dobra i savršena, ali u kontaktu s realitetom ne uspijeva – naglasila je Kosi i kazala kako ovaj program nema namjeru postavljati dijagnozu, već isključivo ponuditi savjete i siguran prostor za dijeljenje iskustva.
Kako nam je rekla psihijatrica dr. Bojana Živanović Đilas, program je namijenjen majkama koje se nalaze u postporođajnom periodu, a imaju dijete u dobi do dvije godine.
– Govorimo pritom o majkama koje imaju poteškoća u izazovima majčinstva odnosno u svakodnevnom funkcioniranju i snalaženju u novoj ulozi. Kada postanete majka otkrivate cijeli novi svijet, dobivate jednu potpuno novu ulogu koju do sada niste imali i morate naučiti kako biti majka. Postati majkom ne događa se preko noći, a uz tu novu ulogu koju dobivate događaju se i razne promjene na hormonalnom planu, odnosno dolazi do neravnoteža hormona, do naglog pada prolaktina što uzrokuje razne promjene jer dominantan postane hormon estrogen pa žene i zbog hormonalne neravnoteže postanu anksiozne, plačljive, zabrinute i osjetljive i sve su to neki faktori koji izazivaju psihičke smetnje, kod nekog više, kod nekoga manje, a po nekakvim procjenama 80 posto majki imaju probleme na psihičkom planu – napomenula je dr. Živanović Đilas.
Program će se provesti kroz osam susreta, a riječ je o radionicama koje će uključivati predavanja, razgovore i savjetovanje u trajanju od sat i pol, jednom tjedno.
Psihijatrica dr. Vanja Raste Sabol rekla je kako će teme biti različite – od samih hormonalnih, emocionalnih i psiholoških promjena koje se događaju u mjesecima nakon poroda, zatim o dojenju, o zbližavanju majke s djetetom, o obiteljskim odnosima, o eventualnim problemima u braku ili s drugim članovima obitelji, o budućem povratku na posao i slično.
– Nakon tih osam tjedana predvidjeli smo, kroz otprilike mjesec ili dva, revizije i dodatne susrete gdje ćemo pokušati evaluacijom vidjeti što smo postigli i napravili, koliko se toga promijenilo, popravilo i poboljšalo. Kako bi sudjelovale u ovom programu, majke se najprije moraju prijaviti putem maila nakon čega će biti pozvane na indikacijski razgovor kod jedne od nas gdje ćemo procijeniti je li gospođa dobar kandidat za uključivanje u taj oblik pomoći. Nakon toga na njoj je samo da traži D1 uputnicu od svog liječnika obiteljske medicine. Program je potpuno besplatan i ide na uputnicu koja vrijedi godinu dana – zaključila je dr. Raste Sabol.
Ovakvu inicijativu psihijatrica i psihologinja pozdravio je i ravnatelj Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek dr. Mato Devčić.
– U nizu aktivnosti koje provode u redovitom pružanju zdravstvene usluge pokrenule su ovaj hvalevrijedan program koji će u prvom navratu trajati osam tjedana. Riječ je o programu koji ima svoju vrijednost prvenstveno u zajednici jer ono što sada želimo i što je tendencija struke, ne samo u Koprivnici nego i u Europi , jest da psihijatrija odnosno psihologija više zahvati rad u zajednici. To ujedno nastojimo činiti i kroz naše dnevno bolničke kapacitete, ali i ovakvim programima kojima je cilj poboljšati kvalitetu i prisutnost brige o mentalnom zdravlju stanovnika, ali i ove ciljane skupine u narednom vremenu. Vjerujem da će ovaj program zaista zaživjeti i postati tradicionalan, a što ćemo kao uprava bolnice stimulirati u narednom vremenu i dodatnim edukacijama, ali i promocijom ovog hvalevrijednog programa – naglasio je dr. Devčić.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
