Renesansni festival nam je pokazao kako su ljudi živjeli u ona vremena i iz toga možemo jasno vidjeti da tada nisu imali ništa, no bili su veseli i sretni. Mi danas imamo sve. I svejedno smo tužni, jadni i nesretni. Uče nas, namjerno, da odmalena budemo nesretni i određuju nam što i kako moramo.
Mnogima je trebalo 11 godina da shvate da bi bilo lijepo doći i dati podršku vrijednim ljudima iz ovoga kraja te pojedincima vizionarima, jer bez njih svega ovoga ne bi bilo. Nema tu potrebe ikome podilaziti, ali treba priznati istinu i pohvaliti rad. Naravno, to je teško jer ti danas ljudi mogu sve oprostiti osim uspjeha. Kada se pročulo u nacionalnim medijima da dolazi i svjetski šahovski prvak, svi su se pojavili! Bilo je stvarno lijepo gledati to renesansno zajedništvo nekoliko dana pred izbore. Koje li slučajnosti!
Bilo je lijepo vidjeti najpoznatija imena iz društvenog, političkog i javnog života u posjetu Podravini i Koprivnici. Primijetio sam da su neki tu već dva tjedna, hodaju od manifestacije do manifestacije onak malo natečeni, ujutro u deset s pecivom u rukama, dok im u mislima stalno idu riječi: no, još malo izdrži, začas bu došel 11. rujna pa se buš onda odmaral četiri godine i neš baš tak brzo više sim došel!
U svakom slučaju, kad se podvuče crta s obzirom na posjetitelje, slobodno možemo ovogodišnjem 11. po redu Renesansnom festivalu dodati prefiks, “Vrijeme političke romantike u doba renesanse”. Svi su si super, a jedan drugoga nemru vidjeti!
Uvodni dio ću završiti vrlo znakovitim starim vicem: Stoji starija ženica u redu za glasanje, onako visoka 155 cm i ima patike broj 48. Pita je čovjek sa strane, bako pa kak to imate velike patike? Ona mu odgovori, a sinko zvali su jučer iz moje stranke i rekli da izađemo na izbore u što većem broju!
Nekak mi je sve jasnije koji su problemi oko kurikularne reforme i zašto se ljudi bune. Koliko vidim, za prvi dan škole u našem gradu se organizira “slet” i kao da se polako, ali sigurno vraćamo u prošlost. Uz sva čuda tehnologije 21. stoljeća, od holograma, pametnih telefona, live streaminga, twittera, instagrama, sve sile društvenih mreža i svih mogućih načina komunikacije, kod nas se organizira “slet za najmlađe”. Moderno je to što će biti u dvorani, a ne na stadionu.
Svi će biti na jednom mjestu da poslušaju poruku i riječi koje će im olakšati budućnost i nešto ih naučiti od onih koji su se pogubili u svojim veličinama. Umjesto da prvi dan upoznaju svoje nastavnike i ravnatelje s kojima će dijeliti dobro i zlo u školskim klupama, idu na “slet” Da je netko od svih tih koje će tamo djeca slušati normalan, znao bi da je prvi dan trebalo ići od škole do škole, od razreda do razreda, jer je to njihov posao, služiti ljudima i rješavati njihove probleme. I tom se prilikom pokloniti nastavnicima i učiteljima što daju sve od sebe za odgoj naše djece.
Ovaj “slet” je primjer da je populizam prešao sve granice dobrog ukusa i da nismo ništa bolji od Sjeverne Koreje. Došli smo do toga da obrazovanje naše djece počinje s politikom, upravo od onih koji su godinama vikali “ne politiku u škole”. Djeci će se možda svidjeti što prvi dan idu negdje u šetnju, ali je bit svega da će se veliki vladari osjećati ispunjeno i sretno što mogu pred velikom masom ljudi izjaviti: “Danas krećete u školu i jedini vaš cilj je znanje i što ćete više znati bit će vam lakše, jer vam znanje nitko ne može uzeti!”
Umirovljenike nisu zvali na “slet” jer bi valjda netko od njih rekao, da, tak je, samo kaj onda znači ona poslovica – čovjek uči cijeli život i umre bedast!
Na kraju, ako tako nastave, mogu si samo zamisliti kako će to sve izgledati za desetak godina. Sva djeca će ići na gradski stadion na “slet” u majicama na kojima će biti lik voljenog vođe i dobročinitelja, dronovi će snimati tko je došao, a tko nije, i ako nema opravdanja taj je nadrapao!
Bez obzira na sve navedeno svim našim osnovnoškolcima, nastavnicima i ravnateljima želim sretnu i uspješnu novu školsku godinu i zahvaljujem na svemu što čine za našu djecu. Onima koji organiziraju sletove radi sebe želim dati dobronamjeran savjet da počnu narodu i ljudima ispunjavati obećanja koja su dali pa će više ljudi dolaziti na njihove skupove i neće biti potrebe za sletovima i maltretiranjem djece. Iskreno, koliko god sve navedeno zvučalo grubo, istina je i ostavlja gorak okus u ustima uz poruku: nemojmo raditi našoj djeci ono što mi nismo voljeli da rade nama!
