Dražen Tetec iz Hlebina život je posvetio naivnoj umjetnosti.
Ovaj samostalni umjetnik naivom se počeo baviti 1991. godine u skromnosti vlastitog doma kada je počeo rat. Kako nam je to i sam rekao, tada je stupila zima, situacija je bila teška i nije se puno toga moglo raditi u slobodno vrijeme, a nije bilo niti posla.
– I već sam prije bio kupio nekakve boje pošto živim u Hlebinama pa sam bio u doticaju sa slikarstvom, a i ono me uvijek interesiralo. Onda se 1992. godine osnovala Udruga hlebinskih slikara i kipara u kojoj sam bio najmlađi. Tada smo i imali izložbu u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama, a Josip Generalić je nakon otvorenja došao i između ostalog vidio i moje slike te su mu zapele za oko. Onda je počeo dolaziti k meni i poticao me, tako smo surađivali nekoliko godina do moje prve samostalne izložbe 1995. godine – ispričao nam je.
Zanimljivo je i da Tetec od 2013. godine ima status samostalnog umjetnika.
– U praksi je mladom čovjeku vrlo teško doći do tog statusa. S jedne strane moraš puno slikati i to ti odnosi vrijeme, a s druge slike je vrlo teško prodati. Ako pak ne slikaš puno, ne možeš napredovati, sve je to vezano. Postoje i određeni kriteriji koji iziskuju troškove, a prihodi su mali – objasnio je.
Spomenimo da je u više navrata samostalno i grupno izlagao diljem države, ali i izvan nje pa je tako svoje radove predstavljao i u Rusiji. Pritom je spomenuo Vladimira Temkina iz Rusije koji je inače veliki kolekcionar i posjeduje mnogo radova hrvatske naive.
– On je godinama dolazio i dalje dolazi, ostali smo u prijateljskim odnosima usprkos ratu. S obzirom na trenutnu situaciju nema problema, no i u Rusiji je situacija po pitanju umjetnosti komplicirana. Temkin ima oko 25 mojih slika, a ima i kolekciju od više od 100 slika hrvatske naivne umjetnosti, vrlo je zaljubljen u nju i svoju je kolekciju izlagao na 10-ak izložbi u Rusiji u velikim gradovima. Tako sam i ja imao sreću da izlažem u muzeju suvremene umjetnosti u Moskvi – istaknuo je.
Naiva je stekla svjetsku popularnost
Na pitanje zašto je naiva ostvarila toliko velik značaj u cijelom svijetu, Tetec nam je odgovorio kako je riječ o spletu okolnosti, a puno se stvari moralo poklopiti kako bi naiva dosegnula visok status u svjetskoj umjetnosti.
– Po pitanju popularnosti u svijetu slučajnost je bila da je nesretni Drugi svjetski rat završio i da je na vlast došla partija koja je propagirala jednakost u smislu umjetnosti i sporta; seljaci, radnici i intelektualci bili su jednaki. Tako je i seljačku, odnosno naivnu umjetnost isto podržavala. Svjetska popularnost naive počela je nakon Generalićeve izložbe u Parizu, rijeka ju je pokupila i nosila dalje – mišljenja je Tetec.
Zanimljivo, naivnu umjetnost većinom stvaraju pojedinci koji nisu službeno školovani, već ju izvlače iz sebe ili onoga što su vidjeli kod drugih slikara, nastavio je Tetec.
– Naiva je sirova, no ovisi i o tome kakav feeling netko ima za kist, tehniku, boje, biranje tema… S druge strane je i vrlo komplicirana, tehniku je teško naučiti i treba od pet do 10 godina da svladaš slikanje na staklu – poručio je.
U svojim radovima Tetec pritom uvijek želi naslikati nešto novo, odnosno nešto što dosad nije viđeno.
– Tema može biti izvučena iz prošlosti, nekad je to neka rečenica u razgovoru koja sugerira samu sliku, a nekad je to razmišljanje o Bogu pa se ode na biblijske motive. Uvijek je prisutna Drava i Podravina te podravski pejzaži, a teme kako naiđu; možda je tema i neki događaj – jedne smo godine imali buru u Hlebinama koja je porušila drveće, i to mi je bila jedna od tema – kazao je.
Naivna umjetnost trenutno je u stanju mirovanja
Kada je pak riječ o o(p)stanku naivne umjetnosti u današnje doba, Tetec je poručio da situacija nije najbajnija. Stariji umjetnici tako su već na izmaku snaga, a mlađih potencijala nema u velikom broju.
– Dugo godina nije se pojavilo ništa novog što bi vrijedilo veće pažnje. U Hlebinama imamo dvije po stažu mlade slikarice koje će možda donijeti nešto novo, one su jedine koje pokazuju napredak u naivnom slikarstvu. Svi mi koji smo počeli davno u jednom trenutku stanemo po pitanju napretka i usavršavanja, a neki su stali kad su i počeli. Problem je i današnji tempo života, moraš skrbiti za obitelj, moraš joj nešto kupiti, a financija nema. S druge strane, muzeji i galerije baš i ne izdvajaju za izložbe kako bi se mladi slikari mogli afirmirati – rekao je.
Zbog toga smatra da je naiva, gledajući cjelokupnu sliku, trenutno u stanju mirovanja.
– Stariji slikari već odustaju, a mladih nema ili ih je vrlo malo i pitanje je kud će ih odvesti život. Dok je malo novih ljudi, uvijek je problem. Kriza umjetnosti je i u svijetu, ne samo kod nas. Interes za naivu je problem – ljudi koji su 80-ih i 90-ih godina znali za naivu bili su srednjih godina i oni su si tada mogli priuštiti slike, dok nove publike danas nema. U Hrvatskoj možemo raditi što hoćemo, no to nema velikog efekta ako ne idemo izvan granica države jer je 90 posto napravljenih slika u naivnoj umjetnosti otišlo izvan granica. No, život ima amplitude, možda će tako biti i s naivom – zaključio je Tetec optimistično.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
