Prošle godine grad Đurđevac je dospio u središte medijske pozornosti u cijeloj zemlji pa i šire odlukom da je u gradu, za vrijeme održavanja tradicionalne kulturno-turističke manifestacije Picokijada koja se održava još od 1968. godine, dozvoljena samo primjerena tradicijska i zabavna glazba odnosno drugim riječima, zabranjeno je puštanje određene vrste glazbe, takozvanih cajki.
Svjedoci smo da i još neki gradovi u Hrvatskoj poput Pule sve više odbijaju nastupe izvođača takve vrste glazbe.
Kakva je situacija po tom pitanju ove godine za Picokijadu u lipnju, na kojoj će među ostalima, nastupati i Halid Bešlić, bosanskohercegovački pjevač narodne glazbe, objasnio nam je Mario Fuček, direktor Turističke zajednice grada Đurđevca.
– Ta vijest o zabrani puštanja cajki u Đurđevcu se dosta krivo interpretirala. Naime, nismo mi zabranili da se u ugostiteljskim objektima sviraju cajke odnosno ona glazba kakvu ugostitelji žele za svoje goste. Istina, bilo je nekih restrikcija, ali samo na javnim površinama. Ponukalo nas je to da je unazad nekoliko godina nakon scenskog spektakla Picokijade, koja je tradicionalna kulturno-turistička manifestacija i kao takva pod preventivnom zaštitom Ministarstva kulture kao prvo nematerijalno kulturno dobro, u ugostiteljskim šatorima kod Starog grada cijeli šator plesao užičko kolo. To su pjesme koje ipak nisu primjerene kulturnom statusu naše Picokijade. Želja je da se bar u te dane na javnom prostoru glazbom ipak baziramo svi više na tradicijskoj, tamburaškoj ili pop rock glazbi, odnosno da nemamo preveliko odstupanje od kulturnog izričaja kakvo nosi ime Picokijade. Treba samo napraviti neku distinkciju od narodne glazbe i cajki – pojašnjava Fuček.
S obzirom na to da je Halid Bešlić jedan od najpopularnijih izvođača narodne glazbe s ovih prostora, mnogi su povukli paralelu između narodne glazbe i takozvanih cajki.
Fuček kaže da ne možemo u isti koš staviti Halida Bešlića ili primjerice Daru Bubamaru, Karleušu i slične izvođače.
– Halid je još iz doba bivše države omiljeni pjevač narodne glazbe koja je koketirala i s bosanskim etnom i sevdahom i ne mogu se nikako ta samba i rumba, ti otrcani ritmovi i lake note u cajkama, koji po meni vrijeđaju inteligenciju, uopće staviti u isti kontekst Halida Bešlića – objasnio je.
Fuček je zaključio da je sva vrsta glazbe dobrodošla u Đurđevac, ali da oni kao Turistička zajednica glazbu turbo folka i cajki neće ipak nikada organizirati.
– Tko voli, nek’ izvoli. Nemamo ništa protiv da se takva vrsta glazbe vrti na privatnim feštama, u ugostiteljskim objektima ili klubovima. Ako to ima publiku, zašto ne? O ukusima se u konačnici puno ni ne treba raspravljati. Ne možemo biti skroz kritični prema nekim drugačijim glazbenim izričajima – napominje Fuček i zaključuje da “narodno, tradicijsko i pop rock može, međutim javne površine u vrijeme održavanja jedne ovakve kulturne manifestacije naprosto nisu mjesto sirovim notama i sirovim stihovima”.
Dodajmo da će uz bogat program ovogodišnje Picokijade u Đurđevcu u lipnju publiku zabavljati Prljavo kazalište i Halid Bešlić a u pregovorima je i treći izvođač.
Tekst: Božidar Kovač
