Topla zima, kao što je ovogodišnja, u kojoj je temperatura nekih dana bila jednaka prosječnoj proljetnoj, osim što glavobolju zadaje poljoprivrednicima, zadaje ju i pčelarima.
Potvrdio nam je to i Dražen Tetec iz Hlebina koji se pčelarenjem bavi već 10-ak godina, a trenutno ima oko 150 košnica.
– Oduvijek me interesiralo pčelarstvo. Moj ujak je imao košnice pa sam kao mali njega gledao. U mladosti sam probao baviti se pčelarstvom, ali nisam ništa znao o tome. Našao sam nekakve rojeve koje sam složio doma. Naravno, moj ujak isto nije znao. On je pčelario po starom sistemu, nije znao ništa ni o bolestima, a niti meni nije znao objasniti kako se pravilno brinuti o pčelama – rekao je Tetec.
Godinama nakon toga nije se bavio pčelama, sve do 2013. godine kada je odlučio ponovno probati uzgajati pčele.
– Kako se uz pčele bavim i slikarstvom, puno sjedim pa mi je bio potreban nekakav fizički rad i to da ne hodam bez veze, već da radim nešto korisno. Imam jednog dobrog kolegu u Hlebinama čiji su se još djed i otac bavili pčelarstvom. On mi je jako puno pomogao u počecima. Počeo sam s tri košnice. Išao sam i na tečaj za pčelara gdje sam jako puno stvari naučio. Putem interneta sam također neke stvari naučio, no za mladog pčelara internet nije najbolja stvar jer na jednu dobru stvar dolaze tri loše – upozorio je.
Što se tiče tople zime, Tetec je istaknuo kako ima puno problema zbog neuobičajeno visokih temperatura za ovaj dio godine.
– Zima bi trebala biti hladna i pčele bi trebale biti u klubetu, a ova toplina ih budi i onda one izlijeću van pa jedan dio njih gubimo, jer kada izađu iz košnica i odlete, sjednu na hladno i ne mogu se vratiti u košnicu. Drugi dio gubitka dolazi u samoj košnici gdje dolazi, kod tako toplog vremena, do razvoja legla što nije dobro. Dolazi do brze i velike potrošnje hrane tako da se može dogoditi da ostanu bez hrane – objasnio je.
Tetec je naglasio kako je moguće da kad ima puno legla, a zazimi, dođe do pomora.
– Pčele u košnica s nižim okvirima kada griju leglo ostanu daleko od meda. One neće napustiti leglo, već uginu od gladi – istaknuo je.
Napomenuo je kako je u razgovoru s kolegama pčelarima čuo kako imaju dosta velike gubitke.
– U slobodnoj procjeni gubici su već sada od 30 do 50 posto. Osobno nemam takvih gubitaka, no imao sam trovanje još u rujnu kada mi je stradalo nekih 20 košnica. Za sada još nemam gubitaka zbog tople zime, no zima još nije ni blizu kraja. Kraj će biti početkom travnja kada proljetne pčele zamjenjuju zimske. Tek tada ćemo moći reći da smo preživjeli zimu – pojasnio je.
Tetec je objasnio kako pčelar može utjecati na preživljavanje pčela tako da osigura dovoljno hrane u košnici u kolovozu ili rujnu ovisno o tome kako koji pčelar hrani.
– Nekada je bilo dovoljno 10 kilograma šećera po košnici. Tko ima manje košnica može selektivno to raditi, pogledati u košnice pa dodati koliko treba, ali tko ih ima puno i ne stigne provjeravati svaku košnicu, sad već mora i do 15 kilograma šećera davati da bude siguran da će pčele preživjeti. Danas se nažalost više ne može znati kakva će biti zima i potrošnja hrane – kazao je Tetec.
Smatra je kako je pčelarenje sve teži posao jer su sve veći financijski izdaci.
– U posljednje dvije, tri godine šećer je poskupio više od 100 posto. Nekad se kupovao na akcijama po četiri kune, a sada je više od 10 kuna po kilogramu. Tko ima puno košnica, to je veliki financijski izdatak – govori.
Osvrnuo se Tetec i na proteklu godinu kazavši kako je proljeće počelo dobro.
– Cvjetnog meda bilo je u granicama normale, bagrem se također nije smrznuo. Međutim iza toga je nastupila suša i tada je dolazilo do prekida legla. Nije bilo u prirodi nektara i peluda pa je samim time došlo do oslabljivanja košnica i tu je nastupila varoa. Tko nije odradio dobro tretmane, ima velike gubitke. Nikada nije samo jedna stvar, uvijek se poklopi više toga. Znači, imamo oslabljivanje pčela zbog slabog unosa, prekida legla, smanjenog unošenja matice, i s druge strane pogodnu atmosferu za varou te tu dosta pčela strada. S jedne strane imamo prirodno manje pčela, s druge strane još ih varoa dodatno uništi – požalio se.
Tetec je objasnio kako je varoa nametnik na pčeli, nešto slično kao krpelj na čovjeku. Kazao je kako se ona ulovi za pčelu i probije njezin oklop. Pčela ne ugine od toga, ali ostane otvorena rana i u nju ulaze virusi.
Od godine koja dolazi, Tetec optimistično, kao i uvijek, očekuje sve najbolje.
– Nikad se ne zna što će biti. Ima situacija kad proljeće počne jako dobro, onda dođe nekakav mraz kad bagrem počne cvasti te ga uništi. To su dvije najjače paše, to je 80 posto prinosa, cvjetni med i bagrem – zaključio je.
Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
