Kruh je svakodnevna hrana potrebna ljudskom tijelu da (pre)živi. Kako njegovo značenje i mjesto promatraju autori naivne umjetnosti saznajte uskoro u Galeriji naivne umjetnosti u Hlebinama.
Ovogodišnja izložbena sezona zaokružit će se skupnom izložbom naziva “Kruh naš svagdašnji” u petak, 25. studenog s početkom u 17 sati.
Na slikama naivne umjetnosti kruh nalazi istaknuto mjesto u prizorima mrtvih priroda, ali i kao popratni sadržaj raznih događanja i druženja. Forma kruha kruna je brojnih poljodjelskih poslova, od prizora odlaska u polje, obrade i pripreme zemlje za sjetvu do žetve i vršidbe te spremanja i čuvanja žita od kojeg će u konačnici biti proizveden kruh. Uključuje to i poslove pripreme kruha u domaćinstvu (miješenje, pečenje kruha) ili konzumiranja – kao okrjepa nakon posla ili poslastica u vrijeme (blagdanskog) uživanja.
Kruh ima i simboličku funkciju u važnim životnim trenucima, a obredni kruh svečano ukrašen motivima cvijeća i ptica simbolizira početak agrarne godine i ponovno buđenje prirode. Običaji oko ženidbe, nešto manje oko rođenja ili pogreba vezuju se uz darivanje kruha. Osobe koje dar pripremaju, nose, daruju, primaju ili uzvraćaju uglavnom su žene, nešto manje roditelji, kuma ili vrlo rijetko muškarci. Iz svega proizlazi da je simbolika kruha kroz darivanje u ovim životnim trenucima i običajima u prvom redu vjera u život (i dimenzija vjere u život poslije smrti), nešto manje magija plodnosti i sreća za cijeli ljudski vijek kao i kroz kalendarsku godinu (poljodjelsku i stočarsku).
Predstavljeni običaji ili životni trenuci poslužili su kao inspiracija brojnim autorima koji su se odazvali pozivu Muzeja grada Koprivnice za interpretaciju ovih tema na sebi svojstven, kreativan i maštovit način. Pristigle radove procijenio je tročlani žiri regionalno disperziranih stručnjakinja kojeg čine međimurske (Iva Kožnjak, Muzej Croata insulanus Grada Preloga), đurđevačke (Mihaela Cik, Muzej za umjetnost i obrt) i koprivničke snage (Helena Kušenić, Muzej grada Koprivnice). Ova činjenica rezultirala je većom aktivacijom autora šireg prostora Podravine, a posebno uključivanjem autora međimurskog kruga što posebno veseli.
Istraživački pothvat zastupljenih autora kroz 26 radova donosi pregled na motiv kruha kroz očekivane prizore sijanja, žetve i obrade pšenice; raznih načina konzumacije i prezentacije kroz prikaze mrtvih priroda, ali i shvaćanja kruha kao duhovne hrane i odmaka prema duhovnosti do finalnog otklona prema kritičnosti sadašnjeg trenutka i vremena. Neraskidivu poveznicu naivne umjetnosti i svakodnevnog života, odnosno društva i zajednice naglašava uključivanje etnologinje Vesne Peršić Kovač koja odabirom tek nekolicine reprezentativnih predmeta iz fundusa Muzeja grada Koprivnice donosi dašak stvarnih prošlih vremena oživljujući tradiciju u suvremenom trenutku.
Tome pridonosi i aktivacija brojnih suradnika „s terena“ (udruga žena s područja Podravine) koji nesebičnim trudom i zalaganjem čuvaju baštinu i oživotvoruju slikarske motive kroz prezentaciju i iskustvenu dimenziju raznolikih oblika pekarskog umijeća. Kruh tako postaje komunikacijsko sredstvo za prenošenje vrijedne i prikladne zaključne poruke: one o važnosti zajedništva, okupljanja, druženja i konstantnog međusobnog podržavanja.
Sudjeluju: Đurđica BALOG, Nadica BELEC, Dragutin BOBOVEC, Martin ĐUKIN, Stjepan ĐUKIN, Franjo FILIPOVIĆ, Alen GJEREK, Tomislav GRABAR, Josip GREGURIĆ, Mirko HORVAT, Martin HRŽENJAK, Stjepan IVANEC, Đuro JAKOVIĆ, Željko KOLAREK, Martin KOPRIČANEC, Željko KOROŠEC, Branko MATINA, Franjo MUSTAČ, Stanko PADARIĆ, Franjo RUŽMAN, Zvonko SIGETIĆ, Zlatko ŠTRFIČEK, Dražen TETEC, Pero TOPLJAK, Franjo VUJČEC, Đuro ZVONAR.
Izložba je realizirana uz podršku Koprivničko-križevačke županije i Grada Koprivnice, a može se razgledati do 15. prosinca 2022. godine.
